Kako se određuje optimalno vrijeme berbe jabuka?

Nalazimo se u doba godine kada je u tijeku fenofaza intenzivnog sazrijevanja plodova jabuke i kada predstoji početak berbe zimskih sorti. Nije samo dovoljno proizvesti plod jabuke, već treba ubrati u najpovoljnijem trenutku kako bi se što duže sačuvao. Prema riječima mr.sc. Nebojše Mladenovića, diplomiranog inženjera voćarstva i vinogradarstva, postoje dva stupnja zrelosti plodova ovog voća i to botanička (fiziološka) i tehnološka zrelost.

"Botanička predstavlja prvi stupanj zrelosti plodova. To je trenutak kada prestaje daljnji protok hranljivih mtvari u njih. U ovo vrijeme oni su dostigli krupnoću koja je svojstvena za danu sortu, a sjemenke su sposobne klijati", ističe Mladenović i dodaje da tehnološka zrelost predstavlja vrijeme kada su ubrane jabuke postale najpogodnije za jelo u svježem stanju i kada postižu najbolju kvalitetu, okus, aromu i sočnost.

On ističe da se plodovi ranih ljetnih sorti jabuke beru šest do sedam dana prije tehnološke zrelosti, jesenskih sedam do 14 dana, a zimskih sorti u fiziološkoj zrelosti.

Ako se beru nezreli, olodovi jabuke su sitni, slabo obojeni, kiseli i neukusni, podložni fiziološkim bolestima kao što su gorke pjege i potamnjivanje pokožice. U prezrelim, dok su još na stablu, mogu se pojaviti staklavost i jonatanove pjege. Da bi se spriječile posljedice  prerane, odnosno prekasne berbe, danas se koriste metode za dugoročnu i kratkoročnu prognozu. Dugoročno se vrijeme može prognozirati na osnovi broja dana od punog cvjetanja do berbe i broja dana od T stanja do berbe.

Broj dana od punog cvjetanja do berbe

Ovaj pokazatelj je dosta pouzdan za svaku sortu u određenom području pod uvjetom da ne postoje velike razlike u vremenskim prilikama između različitih godina. Orijentacijski podaci o broju dana od punog cvjetanja do berbe zimskih sorti jabuka iznose za zlatni delišes od 145 do 155 dana, a za jonatan od 135 do 145 dana.

Broj dana od punog cvjetanja do berbe ovisi od klimatskih prilika i agrotehnike, ali i od različite ocjene vremena punog cvjetanja i zrelosti.

Broj dana od stadija T do berbe

Ova metoda je, prema riječima savjetodavca, nešto bolja od prethodne. Stadij T u razvoju ploda nastupa kada na mjestu spoja ploda peteljke iščezne ispupčenje, a još se ne formira peteljkino udubljenje.

"U razvoju ploda postoje dvije faze i to broj dana od cvjetanja do stadija T je primarna faza, a broj dana od stadija T do optimalnog vremena berbe je sekundarna faza", kaže Mladenović i ističe da stadij T treba ustanoviti tijekom tri do četiri godine za svaku sortu posebno.

Za određivanje ovog stadija vrlo je važan pravilan izbor plodova. Treba odabrati one najodmaklije u razvoju, ali ne i i srednje. U praksi se najčešće koriste metode kratkoročne prognoze na osnovo jodnoškrobnog testa, čvrstoće parenhima ploda, topive suhe tvari, promjene osnovne i dopunske boje pokožice ploda, lakoće odvajanja od grane ili peteljke, promjena boje sjemena odnosno sjemenjače.

Jodno škrobni test

Nastupanjem botaničke zrelosti smanjuje se količina škroba u plodovima jabuke. Škrob se hidrolizom pretvara u šećer maltozu, a zatim u glukozu.

"Praćenje iščezavanja škroba koristi se kao znak za određivanje vremena berbe. Budući da se škrob prilikom potapanja u otopinu joda u kalijevu jodidu boji u plavo, postaje vidljiv njegov udio na presjeku ploda", kaže na kraju naš sugovornik i ističe da se za obavljanje testa uzima uzorak od najmanje 20 plodova koji se poprečno prerežu, a zatim se po jedna polovica svakog ploda potapa u otopinu. Na mjestima gdje je u plodu došlo do razgradnje škroba neće se zadržati boja, a na mjestima gdje ima škroba presjek će biti obojen u tamnoplavu boju.

Količina škroba proporcionalna je udjelu obojene površine presjeka. Različiti izvori, institucije ili standardi, daju takozvane skale prisustva škroba, odnosno obojenosti, 1 do 5, 1 do 8, 1 do 10 i druge. Udio se najčešće određuje vizualnom usporedbom.

Što je plod obojeniji ocjena je veća, a samim tim je i plod zreliji. Omekšavanje ploda jabuke karakterističan je znak njegovog sazrijevanja. Čvrstoća parenhima ploda mjeri se aparatima penetrometri. Mjerenje čvrstoće ploda obično počinje oko 10 do 15 dana prije očekivanog vremena berbe. Dalje se mjeri svakih pet do sedam dana kod zimskih sorti jabuka i na dva do pet dana kod ljetnih. Plodovi za mjerenje se uzimaju s raznih stabala i različitog položaja u kruni.

Uzima se 30 do 50 plodova i na svakom mjeri sila na dva mjesta. Kod obojenih sorti na sunčanoj i suprotnoj strani, a kod neobojenih sa strane vanjske krivine peteljke i nasuprot nje. Prije mjerenja se skine pokožica na površini od 1 do 1,5 cm kvadratnih. Čvrstoća se izražava kao prosječna vrijednost svih očitavanja.

Topiva suha tvar

Količina topive suhe tvari ili šećera određuje se pomoću ručnog refraktometra. Koristi se profiltrirani ili centrifugirani sok koji se uzima po sektorima ili sondom iz plodova. U botaničkoj zrelosti plod jabuke sadrži makismalnu količinu topive suhe tvari.

Kako plodovi sazrijevaju sve više gube zelenu boju uslijed razgradnje klorofila, te uslijed toga postaju vidljivi žuti pigmenti. Za određivanje stupnja promjene boje mogu se koristiti aparati kolorimetri Ili karte boja koje se uglavnom odnose na osnovnu boju pokožice. Za svaku sortu su izrađene posebne karte s određenim spektrom boja te se jednostavno usporedi boja pokožice plodova s njima. Svaka boja je pod određenim brojem što omogućava da se ocijenjene vrijednosti usporede s onima koje su preporučene za pojedine sorte.