Kiša je uništila velik dio domaćih trešanja, no upravo one mogle bi biti velika hrvatska prilika

Srećom ove godine nije bilo mrazeva, ali dug kišni period kod ranih sorti trešanja izazvao je pucanje zrelih plodova. Također, pčele su bile manje aktivne u vrijeme oprašivanja pa je ovogodišnji urod puno manji u odnosu na prošlo.

"Kiša je uništila velik dio uroda kaštelanskih, zadarskih pa i istarskih trešanja, a kod nas na kontinentu dio je dijelom spašen. Nadam se da ćemo poslovati s pozitivnom nulom što je u ovakvoj godini barem nešto, jer ima kolega koji će završiti u debelom minusu", započinje analizu ovogodišnjeg uroda Zlatan Kljaković Gašpić, predsjednik udruge ZG Trešnja. Naime, u selu Majkovec nedaleko Svete Helene, finalizira se ovogodišnja berba ovog voća na čak 6.500 stabala modernog voćnjaka koji obuhvaća 3,2 ha. Do istih vodi i Ulica trešanja, a prodaja je brendirana u posebne košarice od pola kilograma.

Loša godina za trešnje, a cijena rekordna

Ovaj diplomirani inženjer agronomije, koji za sebe zna reći da je agronom s "dna kace", ima 40-godišnje iskustvom u uzgoju voća, a počeo je s jabukama. No, nije se obeshrabrio i nastavio je proizvodnju iako početak godine nije bio najbolji za voćare. On je i dalje uvjeren da domaći uzgoj jabuka "nema perspektive", ali trešnje drži velikom prilikom. Kaže da ih nikada neće biti dovoljno na tržištu čak ni pored golemog uvoza, te onih iz gradskih parkova i okućnica. Otkriva da ih mahom beru umirovljenici, kako bi popravili kućni budžet.

Prve domaće, pomalo popucale pojavile su se na tržnicama kada su uvozne iz Španjolske po 10-15 eura dizale kosu potrošačima, ali ta visoka cijena bila je velikim dijelom posljedica lošeg uroda u Italiji i velike potražnje u EU. Kljaković Gašpić ističe da su svi tada pitali kolika će biti cijena domaćih? "Pa isto visoka zato što je nema, jer tržište određuje cijenu, a ne mi proizvođači", napomenuo je. 

On je dio svojih ranih trešanja premium klase prodavao od 10 do čak 14 eura po kilogramu, ovisno o stanju na tržištu, koje je kaotično. "Sad je cijena prepolovljena, sredinom lipnja sam prodao ono što vrijedi sedam eura za pet jer svježi urod treba što prije otići s plantaže, kad dolaze u berbu srednje kasne sorte koje su najbolje i ima ih najviše", napomenuo je. 

I onda, kaže, počinje utrka s vremenom, odnosno počinju problemi jer vremenska prognoza koja je ozbiljnim proizvođačima pokazuje što i kako raditi u voćnjaku ističe promjenjivo vrijeme s čestim oborinama sve do konca lipnja. A kiša je za trešnje najveća opasnost, zreli plodovi pucaju, brzo trunu i ne isplati ih se ni brati, jer samo stvaraju dodatne troškove proizvođačima.

Najbolji su domaći berači 

Zadnjih godina voćari muku muče s nedostatkom radne snage za branje. Naš sugovornik kaže da ga je ove godine prvi puta zvalo barem 30 agencija koje posluju sa stranim radnicima, u prvom redu Nepalcima i Indijcima. No, on drži da oni nisu dobro rješenje, već domaći radnici, koji znaju i mogu brati trešnje i po 10 sati dnevno, ako treba.

Uvjeren je da treba vrlo brzo reagirati, odnosno brati ono što se može prodati odmah na tržište jer, sve više na ono zagrebačko, dolaze velike količine uvoznih. To znači, kaže, da Talijani i Španjolci sada ispadaju iz igre, iz Maroka i Tunisa je znalo doći samo ranih sorti, dok Turci sve viškove šalju u Rusiju. Tržište će preplaviti uvozne iz Srbije, koja je jako napredovala u proizvodnji i kapacitetima obrade i skladištenja. Sada imaju velike viškove i nisku nabavnu cijenu od oko tri eura, što ne znači da će u maloprodaji cijena pasti, nego se stabilizirati na oko pet eura, drži Kljaković Gašpić.

Naime, i lani je, unatoč velikom urodu, cijena trešanja bila od 30 do 50 kuna, ali rasli su svi troškovi proizvodnje, pa i radne snage. "Mislim da mogu biti zadovoljni satnicom od pet eura i plaćenim prijevozom, a bolji berači, koji rade na kilu, mogu zaraditi i 60 eura za osam sati rada", zaključio je naš sugovornik.