Kljaković Gašpić: Strani berači voća su naša stvarnost, ali zakonska regulativa OPG-a koči njihov dolazak

Cijena trešanja kreće se između 3,5 i čak 6 šest eura za kilogram hruštova iz Ravnih Kotara. No, u Zagrebu je manje domaćih, barem onih koje se prodaju pod brendom Zg trešnja, jer je istoimena udruga od nekadašnjih 13 prodajnih mjesta pala ove godine na samo tri.

"Potrebe zagrebačkog tržišta za trešnjama su između 500 do 600 tona, a zahvaljujući uvoznom lobiju te trgovcima koji diktiraju maloprodajne cijene, sve je manje prostora za domaće proizvođače voća koji polako odustaju od ove zahtjevne proizvodnje", kazao nam je predsjednik udruge Zg trešnja Zlatan Kljaković Gašpić iskusni agronom, koji se davno, nakon jabuka, okrenuo uzgoju tog voća na OPG-u u selu Majkovec kod Sv. Helene.

Cvjeta uvoz trešanja

Berba je, inače, na njegovoj plantaži završila 27. lipnja, a kako nam kaže cvjeta njihov uvoz sa svih strana, najviše iz Španjolske, Grčke, Mađarske... Istovremeno, domaći proizvođači voća, bilo trešanja, jagoda ili jabuka, ne mogu rješiti pitanje berbe, što je važan korak za one tržišno usmjerene.

Kljaković Gašpić ističe da je ovaj gorući problem pokušavao u više navrata riješiti preko Hrvatske poljoprivredne komore (HPK), odnosno njezinog Odbora za voćarstvo, ali nije uspio tamo naći adekvatne sugovornike za ovu temu.

On drži da je ovo pitanje u drugim voćarskim zemljama riješeno na način da strani berači, bili to Nepalci, Indijci ili berači iz neke treće zemlje, dolaze organizirano na početku berbe i onda beru sezonsko voće od proljeća, već od svibnja pa sve do jeseni odnosno sredine listopada. Dakle, posla ima za najmanje šest mjeseci.

No, za takvo nešto, ističe, potrebno je izmijeniti Zakon o OPG-u jer se broj stranih radnika, odnosno uvozne dozvole, vežu za broj zaposlenih na gospodarstvu. U slučaju voćarske proizvodnje to je veliki problem jer si mali proizvođači, a takvih je više od 90 posto, ne mogu priuštiti dodatno zapošljavanje. Primjerice, navodi, za 12 stranih radnika-berača voća, trebalo bi na OPG-u koji ima voćnjak i rasadnik na blizu tri ha, imati četiri stalno zaposlena radnika tijekom cijele godine što je neodrživo jer se radi o sezonskom poslu.

15-ak sorata na njegovu OPG-u

Inače, čuli smo od našega sugovornika da je uzgoj trešanja zahtjevan i stručan posao, koji traži adekvatan izbor podloge i sorte. On ima 15-ak sorata (Regina, Debora, Black Star, Justina, Namosa, Sandra, Tim, Lapis, Lady Love i dr.) od kojih je, kako opisuje, devet 'idealnih osobina', a šest ih ima i po neku manu.

"Nikada neću prodati sortu, bilo trešnje, marelice, kruške ili jabuke, koja nije samooplodiva, jer ljudi to ne znaju i onda je to problem", ističe. 

Na naš upit nije li cijena trešanja ipak previsoka za naš standard, čuli smo da je još uvijek dvostruko manja nego li je u razvijenijim zemljama EU-a. OPG Kljaković Gašpić na zagrebačko tržište tjedno je isporučio 120 kilograma trešanja, a izvozi ih i u nekoliko gradova u Sloveniji s čime je zadovoljan.     

Ipak, uspjeh u voćarstvu je dugačak put, njegov je započeo još 80-ih godina prošlog stoljeća, a koje je zadnjih godina i na udaru mraza. Treba, napominje, znati obaviti kombinaciju rezidbe, ljetne i zimske, s gnojidbom preko tla, odnosno lista. Naravno, u doba klimatskih promjena, koje su sve učestalije i neizvjesnije, obvezno je i navodnjavanje sustavom kap po kap, za što ovaj voćar ima tri jezera u šumi na vlastitoj zemlji.