Koja su razdoblja zimskog mirovanja voćki i zašto marelica strada od proljetnih mrazeva?

Zimsko mirovanje osigurava određenu otpornost voćaka prema mrazevima, a s tim u vezi i prilagođenost klimatskim promjenama u određenoj eko sredini. U nekim krajevima s blagom klimom (Kalifornija, južna i sjeverna Afrika, Izrael i drugo) često je otežano ili onemogućeno kretanje voćaka čiji je period dubokog zimskog mirovanja dug.

Podrazdoblja

To razdoblje je dosta dugo u godišnjem ciklusu umjereno-kontinentalnih (listopadnih) voćaka. Traje pet do šest pa i više mjeseci, ovisno od geografske širine i nadmorske visine mjesta gdje se uzgajaju sadnice.

Zašto rezati voćke zimi i do koje temperature?

Prema Kurindinu, zimsko mirovanje voćaka dijeli se u tri podrazdoblja:

• početno;
• duboko (konstitucijsko) i
• prinudno.

Međutim, Stanković (1977) zimsko mirovanje voćaka je podijelio u četiri:

1. početno;
2. biološko (duboko, prirodno, fiziološko, obavezno);
3. ekološko (prinudno mirovanje, zimski san) i
4. završno mirovanje.

Prvo i četvrto podrazdoblje su prijelazni - iz vegetacije u latentni život i iz latentnog života u vegetaciju.

Biološko mirovanje se javlja u studenom i prosincu

Početno zimsko u stvari predstavlja prijelaz iz vegetacije u zimsko mirovanje. Ono nastaje od trenutka otpadanja lišća i traje do pojave prvih jačih mrazeva. Ne ističe se ni svojim trajanjem ni nekom kvalitativnom osobenošću.

Biološko mirovanje (duboko, prirodno, fiziološko, obavezno zimsko) uvjetovano je nasljednim čimbenicima i javlja se bez obzira tjera li sredina voćke da završe vegetaciju ili ne. Ovo mirovanje se javlja u listopadnih voćaka i u suptropskim krajevima ili u staklenicima i traje oko dva mjeseca. Obično se javlja u studenom i prosincu. 

Trajanje biološkog zimskog je nejednako i ovisi od voćne vrste ili sorte, a u određenoj mjeri i od uvjeta sredine. U vezi dužine trajanja sve vrste mogu se podijeliti u dvije grupe:

1. s kratkim i nestabilnim i
2. s dugim i stabilnim biološkim mirovanjem.

Prvoj grupi pripadaju: badem, marelica, neke japanske šljive, višnja, jabuka petrovača, neke sorte krušaka, trešanja i neki tipovi ringlova. U ove vrste voćaka biološko zimsko mirovanje traje samo 15 do 30 dana. Poslije tog roka, ako su uvjeti povoljni, voćke ulaze u podrazdoblje ekološkog (prinudnog), u kome je moguće buđenje vegetacije. Drugoj grupi pripadaju sljedeće vrste: većina sorti jabuka, krušaka, trešanja, bresaka, šljiva požegača, bjelošljiva, trnošljiva i neki biotipovi rinlgova. Kod njih biološko traje 45 do 60 dana, poslije čega one ulaze u potdrazdoblje ekološkog zimskog mirovanja.

Ovo biološko, fiziološko mirovanje je od posebnog značaja za većinu listopadnih vrsti, zato što samo voćke koje su bile dovoljno dugo izložene temperaturama nižim od 7^oC mogu u proljeće normalno i bez smetnji krenuti i cvjetati.

Ekološko mirovanje traje do ožujka ili travnja

Ekološko (prinudno) zimsko je u stvari produžetak fiziološkog mirovanja i traje do početka kretanja vegetacije, obično do ožujka ili travnja, što ovisi od niza čimbenika, a posebno od klimatskih. Uglavnom je uvjetovano čimbenica okoliša koji onemogućavaju (stopiraju) vegetaciju, pa se zato i naziva prinudnim mirovanjem. Među klimatskim presudna je temperatura. Ako se u tom podrazdoblju povisi, onda se ovo mirovanje prekida. To potvrđuje i činjenica da odsječene cvjetne grančice krajem prosinca ili početkom siječnja i držane u teglama s običnom vodom na sobnoj temperaturi, već poslije šest do 12 dana počinju cvjetati i listati.

Osim toga, u godinama kada imamo veće temperaturne oscilacije, dolazi do oštećenja na dijelovima stabla, koja su izložena jačem zagrijavanju, u vidu pucanja kore na deblu i skeletnim granama. Ova pojava je česta na južnim stranama, gdje uslijed intenzivnijeg zagrijavanja i velikih oscilacija u dnevnim i noćnim temperaturama dolazi do pucanja kore na deblu i stvaranja takozvanih "ožegotina".

Dužina zimskog ovisi od nasljednih bioloških osobina

Završno zimsko mirovanje, kao što je ranije navedeno predstavlja prijelazno podrazdoblje iz latentnog života u vegetaciju. Dužina ovog ovisi od nasljednih bioloških osobina voćne vrste i sorte, a isto tako i od temperature okoliša. 

Ovo podrazdoblje je posebno kratko u europskih sorti marelica pa otuda one, samo ako je desetak dana temperatura iznad 15^oC, počinju cvjetati i listati. Stoga marelica često strada od proljetnih niskih temperatura.