Koje mjere zaštite su potrebne bobičastom voću do kraja ožujka?

Početkom novog milenija određeni broj proizvođača započeo je tržnim uzgojem američkih borovnica. Iste su izrazito kiselo-ljubive (acidofilne) biljke sa skromnim zahtjevima prema mineralnim hranjivima, a najbolje uspijevaju na humusnim, prozračnim i izrazito kiselim tlima uz pH vrijednost 3,5 do 5,2 (optimalno 4,3 do 4,8). Vrlo osjetljivo razdoblje rasta i razvoja američkih borovnica traje od otvaranja pupova početkom travnja do stadija zelenih razvijenih plodova krajem mjeseca svibnja.

U ta dva mjeseca voda, hranjiva i temperatura imaju najveći izravan utjecaj na količinu i kakvoću godišnjeg uroda. Sve donedavno se smatralo da je uzgoj američkih borovnica moguć bez posebnih mjera zaštite od štetnih organizama. Tome su najviše pridonijela iskustva europskih proizvođača koji ih uzgajaju u područjima s relativno malo ukupnih godišnjih oborina, ali kad se intenzivni uzgoj američke borovnice proširio u područjima gd je tijekom vegetacije pada veća količina oborina različiti uzročnici bolesti postaju ograničavajući čimbenik uspješne proizvodnje. U kišnim sezonama najveće izravne štete na urodu američkih borovnica bilježimo od paleži cvijeta i truleži boba (monilije) (Monilinia vaccinii-coymbosi), koja prezimi na mumificiranim plodovima i tijekom proljeća zarazi mlade izdanke.

Ranoproljetna pojava zelenih gusjenica grbica

Za razliku od kupina i malina, američke borovnice nisu osjetljive na grinje, a od štetnih organizama životinjskog podrijetla najveće smo štete u našoj zemlji zabilježili od voluharica i ptica. U Međimurju smo zadnjih godina zabilježili ranoproljetnu pojavu zelenih gusjenica grbica (mali mrazovac) (Operophtera), koje prije cvatnje zapredaju i uništavaju generativne organe.

Dopuštenje za primjenu u borovnicama/američkim borovnicama imaju primjerice pripravci: Calypso SC, Laser KS, NeemAzal-T/S, Pirimor WG, Switch WG, Zato 50 WG (u američkim borovnicama dopuštenje imaju Calypso i Switch). Insekticidima Laser KS (0,015-0,02%) i Calypso SC (0,02%) se mogu uspješno suzbiti ranoproljetne gusjenice, a fungicidima Zato 50 WG (0,01%) i Switch WG (0,08%) se uspješno mogu suzbijati bolesti izdanaka i specifična monilija američkih borovnica.

Tablica 1. Mogući godišnji plan folijarne zaštite borovnica od neželjenih organizama tijekom 2018. sezone:

*Ekstrasol = mikrobiološki pripravak za ekološku proizvodnju koji sadrži korisni mikroorganizam Bacillus subtilis! Fruttifolia = mikrobiološki pripravak za ekološku proizvodnju koji sadrži Bacillus subtilis, Bacillus pumilus i Glomus spp.!

Obavijest vlasnicima nasada kupina i malina

Veća količina oborina u vrijeme intenzivnog porasta izdanaka kupina tijekom pojedinih je sezona u proteklom razdoblju pogodovala jačem potencijalu bolesti u samoniklim i plantažnim nasadima kupina i malina na području cijele sjeverozapadne regije. Pred početak intenzivnog rasta mladih izdanaka potrebno obaviti obavezne mjere biljne higijene da patoloških poremećaja u ovoj proizvodnoj godini bude što manje.

U zimskoj rezidbi kupina dominantne sorte bez bodlji thornefree odstranjuju se dvogodišnji i svi prekobrojni prošlogodišnji izdanci. Poželjno je i preporučljivo po grmu ostavljati 2-3 izdanka dobre kondicije i zdravstvene ispravnosti. Dominantna gljivična oboljenja u plantažnim nasadima kupina u Međimurju su patološko sušenje izdanaka kupina (Didymdella, Septocyta), žuta hrđa (Kuehneola) i siva plijesan plodova kupina (Botrytis). Potencijalno su najopasniji uzročnici prije vremenog sušenja i propadanja rodnih izdanaka kupina. Bolest se krajem zime prepoznaje po tipičnim znakovima koji podsjećaju na crnu pjegavost vinove loze. Takve izdanke obavezno odstraniti iz nasada, a prije početka vegetacije obavezno ih spaliti.

Ostale bolesti se održavaju na nasadima kupina u latentnom ili skrivenom stadiju. Krajem zime se na izdancima mogu primijetiti zadebljala mjesta kao posljedica napada kupinove mušice. Također ih preporučujemo odstraniti. U narednom razdoblju (odnosno do kraja mjeseca ožujka), a nakon obavljene zimske rezidbe preporučujemo za mirnih dana planirati i obaviti prvu preventivnu zaštitu nasada kupina i malina (npr. bakarni oksid). Utrošiti barem 800 litara škropiva/ha.

Tablica 2. Neka sredstva za zaštitu bilja dopuštena za primjenu u kupini i malini, a temeljem kojih valja u godišnjem programu planirati mjere usmjerenog suzbijanja štetnih organizama:

*K=OVP (karenca je ograničena vremenom primjene. Naime, ovi pripravci se smiju koristiti samo do kraja ožujka, npr. fluazinam i/ili do početka cvatnje kupina i malina i ponovno nakon završetka berbe plodova - M-metalaksil!)

Važno! Sve poljoprivredne proizvođače upućujemo na redovito praćenje Fitosanitarnog informacijskog sustava (FIS) pri Ministarstvu poljoprivrede, svakako prije primjene bilo kojeg sredstva za zaštitu bilja dopuštenog za profesionalnu primjenu radi moguće promjene u registraciji.

Prskati protiv dominantnih gljivičnih bolesti

Od početka vegetacije do početka cvatnje potrebno je obaviti nekoliko preventivnih prskanja nasada protiv dominantnih gljivičnih bolesti, a novije smjernice za integriranu proizvodnju malina u našoj zemlji pritom dopušta primjenu bakrenog oksida (npr. Nordox 75 WG). U našoj zemlji za suzbijanje bolesti izdanaka i lišća kupina (malina) ima samo tebukonazol (Folicur 250 EW) i mankozeb u pripravku Ridomil Gold MZ Pepite (u kombinaciji s metalaksilom-M je registriran za suzbijanje plamenjače kupina i malina).

Tijekom cvatnje i nakon cvatnje u vrijeme razvoja ili početka dozrijevanja plodova kupina i malina u našoj je zemlji dopuštena primjena samo ciprodinila & fludioksonila (Switch WG) (uz karencu 10 dana), pirimetanil (u malini) (Pyrus SC) (uz karencu 3 dana) i/ili fenheksamida (Teldor 500 SC) (uz karencu 7 dana). Ukupni broj i razmak tretiranja određuje ukupna količina i raspored oborina od početka vegetacije do početka dozrijevanja plodova kupine (u nasadima s jačim potencijalom bolesti zaštitu bi trebalo ponoviti nakon svakih 40-60 mm oborina).

Obavijest vlasnicima nasada ribiza

U nasadima ribiza također svake godine u većoj ili manjoj mjeri srećemo štetne organizme među kojima su češće: lisne uši (Cryptomyzus ribis), staklokrilka (Synanthedon tipuliformis), grinja (Cecidophyopsis ribis), američka pepelnica (Podosphaera mors-uvae), hrđa ribiza (Cronartium ribicola) i pjegavost lišća (Drepanopezita ribis)! Od registriranih sredstva za zaštitu bilja za primjenu u ribizu ističemo primjerice pripravke Cosavet DF, Dithane DG Neotec, Laser KS, Pirimor WG, Signum DF, Teldor SC, Polyram DF, Zato 50 WG i NeemAzal-T/S!

Moguće je prve mjere zaštite obaviti kombiniranim pripravkom Modro ulje EC ili Crveno Ulje EC (bakar+mineralno ulje), registriranim za primjenu u različitim voćnim vrstama! U manjim nasadima uz okućnice ili vikendice ove zaštitne mjere je moguće obaviti na većini voćnih vrsta. Dopuštenje za amatersku primjenu imaju u našoj zemlji pripravci: Crveno ulje EC,  Cuprablau-Z, Neoram WG, Bordoška juha 20 WP Manica, Mineralno svjetlo ulje i Bijelo ulje EC!

Radi mogućeg prepoznavanja štetnih organizama bobičastog voća vlasnici nasada biljni materijal mogu dostaviti u priručni laboratorij Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe u Čakovcu.

Autor: Milorad Šubić