Pretraga tekstova
Zaštita voćnjaka
Kozičavost lista višnje i trešnje prisutna je u Europi od 50-tih godina prošlog stoljeća i izaziva gospodarski značajne štete u proizvodnim nasadima višnje i trešnje te u rasadničarskoj proizvodnji. U toplim i kišnim godinama povoljnim za širenje bolesti već krajem srpnja i početkom kolovoza može doći do potpune defolijacije napadnutih stabala.
Uzročnik bolesti je gljivica Blumeriella jaapii koja uglavnom napada list, a rjeđe peteljku lista ili ploda, plod, te jednogodišnje izboje i višegodišnje grančice. Tijekom lipnja se na licu lista razvijaju sitne crvenoljubičaste pjege, a na naličju lista se na mjestu pjege razvija svijetla nakupina ljetnih konidija. Pjege se prvo pojavljuju uz rub lista, a kasnije se šire prema sredini. Kad se na jednom listu nalazi velik broj pjega on poprimi crvenkastožutu boju i otpadne.
Gljiva prezimljuje u otpalom lišću i na granama. Primarne infekcije se, ovisno o klimatskim prilikama, ostvaruju askosporama tijekom travnja i svibnja, a sekundarno širenje bolesti omogućuju ljetne konidije tijekom ljetnih mjeseci.
Mjere suzbijanja uključuju sadnju otpornih sorti, uništavanje zaraženog otpalog lišća i prskanje fungicidima. Obzirom da izbor sorti uglavnom diktira tržište (otporne sorte nisu tržno zanimljive), a uništavanjem zaraženog lišća možemo samo smanjiti potencijal gljive, kao jedina prava mjera u borbi protiv kozičavosti ostaje nam prskanje fungicidima u vegetaciji.
Redovito jesensko ili rano proljetno prskanje protiv uzročnika šupljikavosti lista smanjuje i pojavu kozičavosti. Protiv uzročnika kozičavosti lista počinje se prskati čim se pojave prvi znaci bolesti. Najčešće se provodi jedno prskanje prije berbe (vodeći računa o karenci fungicida) te 2 - 3 prskanja nakon berbe. Prskanje je najbolje izvršiti dan ili dva prije najavljenih oborina.
U Hrvatskoj su za suzbijanje uzročnika kozičavosti lista višnje i trešnje registrirani fungicidi na osnovi mankozeba (Dithane M-45, Dithane DG Neotec, Star 80 WP, Pinozeb M-45, Mankozeb, Crittox MZ 80, Caiman WP, Mankonor, Cadillac 80 WP, Mankokal), dodina (Chromodin S-65, Dodine S-65) i bitertanola (Baycor WP 25).
Autor: mr. sc. Željkica Oštrkapa-Međurečan, dipl. ing. agr.
Izvori
Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede
Tagovi
Zaštita voćnjaka Bolesti Štete Fungicidi
Partner
Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba
Zagreb,
Hrvatska
tel: (0)1 4882 700,
e-mail: savjetodavna@savjetodavna.hr
web: http://www.savjetodavna.hr
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje