Pretraga tekstova
Dobra je vijest da skoro uopće nema bolesti na maslinama
Odgovor na najveću dilemu koja ovih dana vlada među maslinarima, brati ili još ne brati masline, prema našemu istraživanju među ljudima od struke i praktičnim maslinarima glasi - ne brati - još nije vrijeme za berbu i preradu maslina, iako sa sjevernog primorja i Istre stižu vijesti o početku berbe.
U jednoj od najtežih godina u poljoprivredi u zadnjih nekoliko desetljeća, nakon katastrofalnog mraza, a onda i dugotrajne suše koja je prepolovila urod, maslinova stabla su se u rujnu oporavila i napunila vodom koja je nedostajalo u sušnim mjesecima prije toga.
Plodovi su okrupnjali, ali su još uvijek zeleni i tvrdi i ne pokazuju znakove dozrelosti za berbu. Zbog toga se i najzagriženiji maslinari još uvijek ustručavaju od berbe i prerade, čekajući da minimalno idućih deset dana plod dozori.
- Maslinari koji su rezervirali prve termine idućega vikenda, otkazali su dolazak do utorka, ali moguće je da se otkažu i ti termini. Maslinov plod je konačno dobio vodu i sada se taj proces dozrijevanja malo oduljio. Neki bi željeli ići ranije sa sortom leccino, ali čini se da je i to prerano. Naša je uljara spremna za početak rada, a prema svemu sudeći to će se dogoditi tek za desetak dana - kazao nam je Krševan Vrsaljko iz uljare u Nadinu.
S mišljenjem „prakse“ slaže se i struka, dipl. ing. agr. Gordana Dragun iz Hrvatske poljoprivredne komore ističe kako je još prerano za berbu maslina.
- Termin se pomaknuo jer su kišni rujan, a i listopad, bili prigoda da se plod dodatno zaulji i nadoknadi ono što je propustio ljeti. To se sada i događa, uljare su očišćene i spremne čekaju maslinare, ali prerada će krenuti za najmanje desetak dana, pa i duže.
Stanje je dobro tamo gdje se masline navodnjavalo jer se plod održao, ali problemi s mrazom i sušom značajno su ove godine smanjili urod, osobito na otocima gdje su masline dramatično podbacile. Dobra je vijest da skoro uopće nema bolesti, jer visoke temperature nisu pogodivale širenju maslinove muhe, a ove godine nema niti svrdlaša - kaže Dragun.
Postoji mogućnost da zbog smanjenog uroda cijene maslinova ulja skoče, ali koliko točno, za sada je teško procijeniti. I na europskom tržištu najavljen je skok cijena maslinova ulja, no to je samo dio istoga trenda rasta cijena zbog klimatskih promjena i efekta globalnog zatopljenja. Ovo je prva godina u kojoj nema povrata poticaja za preradu maslina, kao što je bilo do sada i to zbog primjena novog Zakona o poticajima.
Ipak, povrat ostaje kod otkupa masline i to 10 kuna za litru ulja, ali uz predočenje računa o otkupljenoj robi. Postavlja se pitanje kakva će biti i prodaja ulja jer rast cijena prati i ostale životne troškove. Porast kvalitete prerade maslina podigao je i kvalitetu ulja, no pitanje je tko će te gušte ove godine moći platiti i u kolikoj mjeri, a koliko će u svemu opet profitirati trgovci uvozom jeftinijeg, ali nekvalitetnijeg ulja iz inozemstva.
Autor: Mišel Kalajžić
Izvori
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje