Pretraga tekstova
Medeći cvrčak (Metcalfa pruinosa) i ove je godine uočen na različitim biljnim vrstama (aronija, malina, vinova loza na okućnici, cvijeće).
Medeći cvrčak (Metcalfa pruinosa) i ove je godine uočen na različitim biljnim vrstama (aronija, malina, vinova loza na okućnici, cvijeće).
Polifag je (hrani se različitim biljnim vrstama, u literaturi se navodi više od 200 domaćina). Prekriven je sivo bijelom voštanom prevlakom, veličine 7 - 8 mm, krila trokutasto položena, na dodir skače, ličinke su slabo pokretne, prekrivene voštanom prevlakom.
Hrani se sisanjem na grančicama, granama i lišću što dovodi do slabijeg rasta no važnijim se smatraju neizravne štete koje nastaju uslijed lučenja medne rose na koju se naseljavaju gljive čađavice smanjujući asimilacijsku površinu, nagrđuju izgled biljaka, plodova. Takvi plodovi imaju manju imaju tržnu vrijednost, a voštane izlučevine i čađavice ostaju na biljkama i kada štetnika nema.
U drvenaste dijelove biljke odlaže jaja (u pukotine na kori drveća ili u nizu u pupove). Sredinom svibnja počinje izlazak ličinki, pet puta se presvlače, tijekom posljednja dva razvojna stadija mogu skakati. Ličinke odlaze na mlađe dijelove biljke gdje sišu, a razvoj im traje dva mjeseca. U srpnju počinje pojava odraslih oblika medećeg cvrčka. Ima jednu generaciju godišnje.
Za pretpostaviti je da se medeći cvrčak proširio na kontinentalni dio naše zemlje putem prometnica te zaraženim sadnim materijalom, a zabilježeno je da su ga hotimično prenijeli pčelari jer se pčele hrane mednom rosom koju medeći cvrčak izlučuje.
Suzbijanje je moguće na način da se mehaničko odstranjuju zaražene grančice i grane, moguća je i primjena insekticida koji imaju dozvolu u Republici Hrvatskoj:
Aktivna tvar (trgovački naziv) | Kultura |
Imidakloprid (Dali), alfacipermetrin (Direkt), | Vinova loza |
Deltametrin (Decis 2,5EC | Ukrasno bilje na otvorenom, kivi |
Piretrini (Asset) | Maslina |
U Italiji i Francuskoj se primjenjuje biološki način suzbijanja primjenom predatorske osice (Neodrynus typhlocybae).
Autorica: Vesna Bradić, dipl.ing.
Foto: Jadranka Berić
Izvori
Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede
Tagovi
Partner
Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba
Zagreb,
Hrvatska
tel: (0)1 4882 700,
e-mail: savjetodavna@savjetodavna.hr
web: http://www.savjetodavna.hr
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje