Pri podizanju mladih nasada nameće se logično pitanje na kojoj podlozi nabaviti sadnice trešnje. Stručnjaci kažu da se uglavnom koriste generativne, a nešto manje vegetativne podloge, dok su uvozne sadnice uglavnom na vegetativnim podlogama.
Kako tvrdi diplomirani inženjer poljoprivrede Danko Petrović, pri podizanju mladih nasada nameće se logično pitanje na kojoj podlozi nabaviti sadnice trešnje. Najčešće se koriste generativne, a nešto manje vegetativne podloge, dok su uvozne sadnice uglavnom na vegetativnim podlogama.
Najznačajnija generativna podloga za trešnju je divlja trešnja (vrapčara) Prunus avium L. Ona se koristi na plodnim dubokim zemljištima jer je vrlo bujna i ima dobru kompatibilnost s plemenitim sortama trešnje. Stabla kalemljena na tu podlogu redovno rađaju i vrlo su dugovječna, ali nešto kasnije stupaju u period plodonošenja i berba i rezidba su otežane zbog velikih dimenzija krune. Preporučuje se nešto rjeđa gustoća sadnje 250-350 sadnih mjesta po hektaru (razmak sadnje 6-7m x 5-6m).
Mahaleb ili rašeljka (Prunus mahaleb L.) kao podloga za trešnju koristi se na lakim, propusnim kamenitim i vapnenim zemljištima. Ona ne podnosi teška zemljišta, visoku razinu podzemnih voda, niti zadržavanje vode. U praksi se često događa da se nasadi trešnje na mahalebu podižu na neodgovarajućim zemljištima, pa zato dolazi do sušenja velikog broja biljaka. Mahaleb je osjetljiv na virus šarke, nije kompatibilan s nekim sortama trešnje (Van, Burlat, Hedelfinger), kraćeg je životnog vijeka. U prvih 5 godina njena bujnost je veće nego kod divlje trešnje, a nakon toga se izjednačava. Stabla trešnje kalemljena na mahaleb bolje podnose sušu, ranije prorode, ali su kraćeg vijeka od onih na podlozi divlja trešnja. Preporučuje se sklop 350-500 biljaka po hektaru.
Gisela 5 je vegetativna podloga za trešnju koja se razmnožava kulturom tkiva. Tijekom posljednjih godina širi se u intenzivnim nasadima trešnje. Gisela 5 zahtijeva plodna i duboka zemljišta, ne podnosi teška i glinovita zemljišta. Osjetljiva je na sušu i u našim uvjetima ne može se uzgajati bez sustava za navodnjavanje. Za podlogu gisela 5 zbog lošijeg ukorjenjivanja neophodno je postaviti naslon u nasadu, otporna je na niske temperature, pa se može saditi i na nešto većim nadmorskim visinama. Ona ima dobar afinitet s većinom uzgojenih sorata, prorodi u drugoj, a punu rodnost dostiže u petoj godini. Zbog ranog stupanja u period plodonošenja može doći do slabijeg vegetativnog prirasta, zbog manje lisne površine plodovi su manje krupnoće, ovaj nedostatak se otklanja jačom rezidbom, a po potrebi i prorjeđivanjem cvjetova. Preporučuju se gusti sklopovi sadnje sa 800-1.000 biljaka po hektaru.
Gisela 6 je sličnih osobina kao i gisela 5. Otpornija je na sušu i uspijeva i na manje plodnim zemljištima. Preporučuje se gustoća sadnje 600-800 biljaka po hektaru.
Oblačinska višnja daje stabla male bujnosti. Njena stabla rano prorode, ali ona ima mnogo nedostataka: slabo ukorjenjivanje, loš afinitet s mnogim sortama, veliku produkciju izdanaka, pojavu pozne inkompatibilnosti. Stručnjaci ne preporučuju podizanje komercijalnih nasada na toj podlozi. S druge strane, colt je dosta bujna vegetativna podloga, koja dobro podnosi teža zemljišta, ali je osjetljiva na rak korijena i višak vapna u zemljištu. Sadi se u sklopu 300-500 biljaka po hektaru.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor