Stanje u proizvodnji voćnih pupova, podloga i sadnica jezgričavih i koštičavih voćnih vrsta u RH nije na zadovoljavajućoj razini za konkurentnu voćarsku proizvodnju.
U Programu podizanja kvalitete matičnih nasada agruma 20016-2019 navedeni su zanimljivi statistički podaci. Ukoliko ste voćar ili želite to postati, možete pristupiti i online savjetovanju koje traje do 16.8.2016.
Voćnjaci, vinogradi i maslinici u RH sa 76.000 ha čine 6,1% korištenoga poljoprivrednog zemljišta.
U odnosu na 2014. godinu uočene su povećane korištene površine voćnjaka, vinograda i maslinika. Korištene površine voćnjaka povećane su za 2.919 ha (10.3%). Prema načinu korištenja poljoprivrednog zemljišta, u ekološkoj su proizvodnji voćnjaci (s udjelom od 7,6% u ukupnim površinama pod ekološkom proizvodnjom).
Podaci kažu da u proizvodnji voća u 2014. godini veći dio proizvodnje zauzima intenzivna proizvodnja od 193.029 t na površini od 26.838 ha, dok znatno manji dio proizvodnje čini ekstenzivna proizvodnja na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (14.663 t na 4.473 ha).
Pokazatelj slabe razvijenosti ovoga sektora je i podatak da su u 2014. godini uvezene znatno veće količine voća nego što su izvezene iz RH. U ukupnoj vrijednosti uvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda voće čini 6,3 %, dok u ukupnoj vrijednosti izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda voće čini 2,9 %.
Najzastupljenije voćne vrste koje su se proizvodile u RH tijekom 2014. godine bile su jabuke, mandarine, višnje i šljive.
Tijekom 2014. godine intenzivna proizvodnja jabuka odvijala se na površini od 5.944 ha, što je 261 ha manje u odnosu na prosjek petogodišnjeg razdoblja (od 2009. do 2013. godine), a ukupna proizvodnja iznosila je 102.335 t, što je više u odnosu na proizvodnju kroz prethodno petogodišnje razdoblje koje prosječno iznosi 97.225 t. U odnosu na navedeno petogodišnje razdoblje prinos jabuka povećao se s prosječnih 13,6 na 16,3 t/ha, odnosno za 20%.
Površine pod intenzivnim uzgojem višanja u 2014. godini u odnosu na petogodišnji prosjek (u razdoblju od 2009. do 2013. godine) povećane su svega 4 ha, s 2.776 na 2.780 ha, ali se prinos značajno povećao, s 1,9 na 3,6 t/ha, što je utjecalo i na povećanje ukupne proizvodnje. U 2014. godini ukupna proizvodnja višanja iznosila je 10.916 t, što je za 36% više u odnosu na petogodišnji prosjek.
Promatrano u odnosu na petogodišnji prosjek (od 2009. do 2013. godine) ukupna proizvodnja šljiva u 2014. godini značajno se smanjila, kao i prinos (s 3,7 na 1,2 t/ha). Stoga ukupna proizvodnja šljiva u 2014. godini iznosi svega 8.088 t, u odnosu na petogodišnji prosjek koji iznosi 34.100 t. Na navedeno je utjecalo smanjenje površina s 5.247 ha (petogodišnji prosjek) na 4.848 ha u 2014. godini.
Stanje u proizvodnji voćnih pupova, podloga i sadnica jezgričavih i koštičavih voćnih vrsta u RH nije na zadovoljavajućoj razini za konkurentnu voćarsku proizvodnju. Otegotna okolnost je ta da su to većinom mješoviti matičnjaci u kojima su zastupljene sve voćne vrste. Jedan dio tih matičnjaka nalazi se u sklopu rodnih voćnjaka što nikako nije dobro s gledišta veće mogućnosti i rizika zaraze štetnim organizmom, dok je drugi dio matičnjaka posađen zasebno.
Pri tome prostorna izolacija nije uvijek poštovana između matičnjaka i rodnih nasada iste vrste ili između matičnjaka i divljih vrsta, što uz visoku starost samih matičnjaka uvelike olakšava zarazu štetnim organizmom.
Prema mišljenju struke, ovako veliki broj uspostavljenih i organiziranih matičnjaka voćnog reprodukcijskog materijala i sadnica je previše i sasvim nepotrebno te uvelike otežava provedbu svih obveznih fitosanitarnih mjera koje osiguravaju održavanje njihovog zdravstvenog stanja.
Zadnjih nekoliko godina kod pojedinih proizvođača sadnica zabilježena je kupnja pupova i podloga visokih kategorija za proizvodnju certificiranih sadnica. Ovdje je potrebno naglasiti da voćna sadnica koja je proizvedena od certificiranih pupova i podloga predstavlja bolji materijal (sadnice) za podizanje intenzivnih voćnjaka. Takva sadnica je prošla kroz rigorozne certifikacijske sheme i daje materijal visoke zdravstvene ispravnosti što u konačnici dovodi do veće isplativosti voćarske proizvodnje.
U proizvodnji u 2014. godini od voćnih sadnica najzastupljenije su sadnice jabuke s udjelom od 31% u ukupnom broju proizvedenih voćnih sadnica (825.339 komada), sadnice lijeske s udjelom od oko 11% u ukupnom broju proizvedenih voćnih sadnica (298.301 komada) i masline s udjelom od oko 8,8% (234.470 komada). Proizvedeno je i 208.029 sadnica krušaka (7,8% u ukupnom broju voćnih sadnica), 159.221 sadnica trešnje (6% u ukupnom broju voćnih sadnica), 132.588 sadnica šljive (5% u ukupnom broju voćnih sadnica) i 120.797 sadnica oraha (4,5% u ukupnom broju voćnih sadnica).
Tablica 1 . Podaci o proizvodnji pupova - reprodukcijskog sadnog materijala voćnih vrsta kroz tri godine (2012., 2013. i 2014.)
2012. | 2013. | 2014. | Prosjek | |
Vrsta | Količina reprodukcijskog sadnog materijala po voćnim vrstama | |||
Jabuka | 4.934.115 | 4.263.235 | 3.667.236 | 4.288.195 |
Kruška | 1.046.490 | 1.012.700 | 944.412 | 1.001.201 |
Šljiva | 766.600 | 677.900 | 446.700 | 630.400 |
Lijeska | 299.160 | 330.087 | 723.185 | 450.811 |
Trešnja | 446.900 | 395.150 | 351.800 | 397.950 |
Orah | 318.170 | 322.140 | 336.700 | 325.670 |
Marelica | 393.200 | 379.800 | 174.000 | 315.667 |
Breskva | 440.910 | 351.850 | 64.000 | 285.587 |
Višnja | 329.700 | 294.120 | 220.900 | 281.573 |
Nektarina | 367.800 | 314.050 | 40.600 | 240.817 |
Šljiva japanska | 69.800 | 63.200 | 8.800 | 47.267 |
Bajam | 44.600 | 44.700 | 50.500 | 46.600 |
Dunja | 36.200 | 35.320 | 41.200 | 37.573 |
UKUPNO | 9.493.645 | 8.484.252 | 7.070.033 | 8.349.310 |
Tagovi
Autorica