Ne bacajte gnojivo nego hranite biljke - analiza tla preduvjet kvalitetne proizvodnje

Za lošije prinose ili slab napredak biljke postoji više razloga. Sastav i kvaliteta zemljišta su na prvom mjestu, a često je analiza tla zaboravljen korak u poljoprivrednoj proizvodnji. Prihrana biljaka je vrlo važna u proljetnom razdoblju, kada one bujaju.

"Imamo veliku manu, da desetljećima bacamo gnojivo, što je velika greška. Tada ne znamo koliko je biljci dovoljno, što je bitno, što je nebitno za nju, koliko i višak može štetiti, kao i manjak nekih elementa”, rekao je specijalist fitomedicine Saša Radosavljević koji smatra da se moramo pridržavati sljedećeg: ne bacajte gnojivo, nego hranite vaše biljke.

Jedan dio njegove knjige "Život maline" posvećen je ishrani, kako maline, tako i drugih biljaka. Kroz određene etape pojasnio je kakve su reakcije kod nekih biljaka kada postoji nedostatak ili višak određenih elemenata.

Prvi korak - analiza tla

Ono što zaboravljaju mnogi koji se žele baviti voćarstvom ili povrtlarstvom je važnost kemijske analize zemljišta.

"Čovjek je posadio maline, stavio stupove, uložio 120.000 eura i sve to bez kemijske analize. Uz to su i sadnice bile iz proizvodnog nasada, što je isto velika greška. Dakle, on je počeo praviti kuću od drugog kata", rekao je ovaj stručnjak.

Napominje da je važno tražiti stručno mišljenje. Osnovne kemijske analize su sasvim dovoljne da bi se odradila priprema tla za sadnju i to se može odraditi na institutima, poljoprivrednim fakultetima ili u poljoprivrednim stručnim službama.

"Kada sam mu rekao što sve treba napraviti da bi tu grešku ispravio, zaboljela ga je glava. Proces oporavka tla u tom sustavu, gdje je već posađena biljka, trajao bi tri do četiri godine, kako bi dobio optimalan urod.”

Najčešće pitanje - kako se uzimaju uzorci

Kada se izabere parcela na kojoj će se saditi biljna kultura, postoje određena pravila kako uzeti uzorke, kako bi rezultati bili što točniji.

“Ako su kulture s plićim korijenovim sustavom, idete prvi sloj od 0 do 30 cm, negdje za visinu lopate. Uzimate s 16 mjesta u cik-cak i sve stavljate u kantu. Potom sve to izmiješate rukom i dobijete neku srednju vrijednost. Izvadite kilogram zemlje u vrećicu i to nosite na analizu", objašnjava.

Nakon analize, dobit ćete rezultate i tu ne smije biti grešaka. Primjerice, ako ono pokaže da u uzorku ima više od 50 jedinica kalija, to znači da se ne smiju koristiti gnojiva 8, 16, 24 ili ona koje imaju kalija. Parametri koji su vrlo značajni za kvalitetu tla su vrijednosti elementa, dušika, fosfora, kalija i humusa.

Kako unijeti magnezij u tlo?

Postoji veliki problem s unosom magnezija u zemljište, a Radosavljević navodi primjer da je za malinu godišnje potrebno unijeti oko 17 kilograma.

“Problem je unijeti u tlo tu količinu čistog magnezija ako svake godine naš poljoprivrednik njivu gnoji s NPK-a gnojivom u jesen, na proljeće dodaje KAN, a onda napravi kalcifikaciju. Jedan od prijedloga je da se to napravi dolomitom, koji ima idealan odnost kalcija i magnezija tri prema jedan ili nekim novim proizvodima koji uz kalcij imaju u sastavu magnezij i zeolit."

Pojašnjava da pH svake godine možete podići za 0,6-0,7 i doći do one granice 6-6,5 gdje se svi elementi ravnomjerno usvajaju.

“Biljkama je potreban dušik, jer je on element koji daje zeleni efekt i prirast, ali ne treba pretjerivati. On kod određenih biljnih kultura, ako ga ima više, može stvoriti velike probleme. To nas vraća na analizu zemljišta, odnosno, da se odredi kolika je količina u tlu i onda se na osnovu toga odredi koliko će se primjenjivati tog gnojiva."

Posebno treba obratiti pažnju na fosfor.

"Imao sam slučajeve da količina fosfora bude i 10 do 20 puta manja od potrebne. Fosfor je gradivni element. Potreban je biljci od razvoja korijena do cvatnje i opredjeljivanja rodne grane. Nebitno je je li rodna grana na paprici ili na malini i samim tim opredjeljuje broj cvjetnih pupoljaka, kasnije i urod", precizira.

Bolest ili nedostatak nekog elementa?

Česta nedoumica kod poljoprivrednika je kako prepoznati nedostaje li biljci neki od osnovnih elemenata ili je u pitanju bolest.

“Svaki element u nedostatku ili višku se pokazuje u vegetaciji na vegetativnim dijelovima. Kada kod kukuruza postoji nedostatak fosfora, listovi su ljubičasto-crvene boje. To je prvi simptom."

Na rajčicama, malinama, kao i na bilo kojoj drugoj biljci, ako je ljubičast novi prirast, znači da je bilo hladnije. Fosfor je tada teže pokretan u biljci i onda ga slabije usvajaju.

"Isto vrijedi i za magnezij, kad pogledate list i između bude žućkasta boja, pa se misli je li u pitanju plamenjača ili bakterijska plamenjača. Kada nema magnezija u dovoljnoj količini, to biljka pokazuje na listu", objašnjava i dodaje da kada se cvijet nije oplodio, to ukazuje na manjak bora.