Brojni malinari našli su se u problemu i početkom ove zime
U mnogim malinjacima nije došlo do opadanja listova. Što je još gore, neki pupoljci su nabubrili i procvjetali.
Razlozi su u toplom ljetu, naročito drugom dijelu, i toploj jeseni, pa se u svim malinjacima u kojima su se primjenjivali tretmani zaštitnim sredstvima, list zadržao na stabljikama.
Visoke temperature dovele su do toga da su biljke prevarene i došlo je do novog listanja. U narednim danima potrebno je zahlađenje jer i toplo vrijeme posljednjih dana im ne pogoduje i može samo dovesti do većih problema, odnosno pojačanog listanja pa i cvatnje biljaka.
Minusi su neophodni za brže opadanje listova i prelazak malina u fazu mirovanja. Stanje je bolje u višim predjelima u kojima su minusi, pogotovo u jutarnjim satima, bili izraženiji pa su u većini nasada listovi opali.
Trenutno se u nasadima ove voćke vrši rezidba suvišnih mladica, koje su dale rod, te vezivanje mladih stabljika na posljednju žicu. Najbolje je ostaviti od šest do osam po dužnom metru kako tijekom vegetacije ne bi dolazilo do nakupljanja vlage između biljaka i povoljnih uvjeta za jači napad biljnih bolesti.
Posljednjih godina to se pokazalo kao dobar način rada jer zbog nedostatka snijega ili vrlo malo dana s dubokim snijegom i niskim temperaturama, nema potrebe ostavljati biljke da leže na zemlji tijekom zimskih mjeseci. Isto tako, manjak dana s izuzetno niskim temperaturama, rijetko dovodi do smrzavanja pupoljaka u gornjim zonama.
Lijepe dane trebalo bi iskoristiti i za prihranu malina stajnjakom ili organskim peletiranim stajnjakom, kao i mineralnim gnojivom, kako bi se stvorio dobar potencijal za narednu godinu. U slučaju da se to ne može obaviti, isti posao može se napraviti i u proljeće naredne godine, prije otvaranja pupoljaka.
Po hektaru je potrebno od 500 do 700 kilograma mineralnih gnojiva, s više fosfora i kalija. Pola se daje u jesen, druga polovica u proljeće.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor