Pretraga tekstova
Uzgoj jagoda
Kad ste posadili jagode, nužno ih je natapati. Ako to ne radite, one se osuše i ne prime.
Ako ste posadili jagode na foliju i “bajvol” cijevi, dovoljno je tri sata ujutro i tri predvečer pustiti vodu. Pojavom sušnog razdoblja natapajte i u tijeku dana.
Osim vlaženja tla, važno je i hlađenje folije i sprečavanje ožegotina. Duljina natapanja ovisi o tipu tla, vlazi i temperaturi zraka. Jagode koje ste posadili na stari način, naravno i ako to nije daleko od izvora vode, zalijevajte ručno, iz posude. Nakon 14 dana, ako ste pravilno posadili i natapali, na sadnicama se pojave tri dobro razvijena lista. Ako se listovi ne pojave, znači da sadnica nije primljena.
Uz sadnicu će rasti korov. Otklanjajte ga ručno ili potrebnim herbicidima. Korov jagodu može tako obrasti da se kod čupanja može oštetiti njezin korijen ili sadnicu možete iščupati zajedno s korovom. Šteta načinjena korovom u jagodama jako je velika jer on mladim sadnicama oduzima hranu i vodu. Sadnica znatno zaostaje u rastu, a kasnije i u rodnosti.
Međuprostor možete čistiti uz pomoć herbicida Cidikora, Brava, Baste i sl. Najbolje je to raditi kad nema vjetra, kako kapljice ne bi došle na listove. Sve to radi se i ponavlja prema potrebama. U razdoblju najbujnijeg rasta na jagodama se javljaju vriježe, organi za razmnožavanje. Ako jagode uzgajate za proizvodnju plodova, obavezno odstranite vriježe jer smetaju plodovima. Ako vriježe odstranjujete rano, možete ih otkinuti prstima, a kasnije vinogradarskim škarama. Otklanjanje se vrši u nekoliko navrata.
Autor: Danica Matjašić
Povezana biljna vrsta
Izvori
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 2 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje