Pretraga tekstova
Zanimanje poljoprivrednika za nove nasade
“Krašu” treba oko 30 hektara bajama, odnosno između 60 i 70 tona godišnje proizvodnje jezgre, a nije upitna ni veća količina. Zanimanje poljoprivrednika postoji pa će na ovu temu zasigurno biti još poslovnih razgovora, doznali smo od pročelnika Zadarskoga županijskoga ureda za poljoprivredu Željka Katuše. Osobno je, kaže, s velikom radošću prihvatio ovu inicijativu. Prvi su razgovori obavljeni, zanimanje poljoprivrednika postoji i sada bi ponudu, kako kaže, samo trebalo konkretizirati. Doznajemo kako “Kraš” zanima postoji li mogućnost da prati kooperante od početka do kraja, od pripreme terena preko sadnica i dalje.
Glavninu potrebnih količina badema “Kraš” zasad uvozi iz SAD-a, iz Kalifornije, područja s posve drukčijim iskustvom od našega. Kalifornija, naime, postiže više od 60 posto svjetske proizvodnje badema, ondje je badem u oranici, natapa se i prinosi su znatno veći.
Da li je badem skromna kultura?
Nekad je u Smilčiću na desetak hektara bila plantaža badema bivšeg PK-a Zadar. Na oko 2 hektara rasprostirala se i plantaža badema na području općine Polača i to su bile jedine značajnije površine na zadarskom području, kaže Katuša. Upitali smo ga i za opravdanost uvriježena mišljenja kako badem nije zahtjevna kultura i da bi se u proizvodnju mogli uspješno uključiti i manje iskusni proizvođači.
- Kod nas postoji izreka - bajam voli škrtu zemlju. Ma ne voli bajam škrtu zemlju, nego mu se i ne daje druga nego škrta - pojasnio nam je Katuša, inače agronom, potvrdivši kako je badem ipak u prednosti pred nekim drugim kulturama.
- U prvom redu to se odnosi na prednosti tijekom berbe. Naime, berba je kod većine voćarskih kultura najveći trošak i problem jer u određenom roku morate skinuti voćku sa stabla. Badem dopušta malo dulje razdoblje berbe, i to je olakotna okolnost pa se može kombinirati s drugim kulturama koje naši proizvođači već imaju - kaže Katuša.
Pa kako onda to objasniti - nije zahtjevna kultura, može uspijevati i na škrtoj zemlji, a proizvodnja je tako mala? Katuša odgovor nalazi u tome što nije bilo osiguranog otkupa badema.
Izvori
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje