U posljednje vrijeme većina proizvođača višanja ima problem s pronalaskom radne snage u vrijeme berbe pa se pojedini voćari opredjeljuju za strojnu berbu. Taj način ima mnoge prednosti, ali i određene mane.
Ručna berba višanja ima određene prednosti u odnosu na strojnu berbu. One se ogledaju u mogućnosti berbe i pri lošim vremenskim uvjetima (kiša), kao i kod mlađih nasada gdje u prvih nekoliko godina nije moguća strojna berba. Prednost je također i "čista" berba, odnosno manji udio lišća, peteljki, zemlje i drugih primjesa u gajbama.
S druge strane ručna berba ima i mnoštvo mana od kojih su najznačajnije to što je berba višnje period kada vlada velika potražnja radne snage zbog ujednačenog sazrijevanja višnje na većem teritoriju. Iz toga proizlazi da je cijena radne snage veća. Budući da su radnici često plaćeni po učinku, zbog veće zarade, skloni su preskakati manje pristupačne dijelove na stablima. To smanjuje ukupno ubranu količinu višanja. Veći nedostatak radne snage dovodi do odlaganja berbe i smanjenja kvalitete plodova, a samim tim i do smanjenja otkupne cijene plodova.
Sve to dovodi do poskupljenja proizvodne cijene višanja, a samim tim i do manje zarade proizvođača. Kao rješenje tih problema sve više se nameće strojna berba višnje.
Diplomirani inženjer voćarstva i vinogradarstva Mihajlo Žikić, govoreći o berbi oblačinske višnje kaže da se prednosti strojne berbe ogledaju u manjim troškovima berbe. Stroj za branje višanja tresenjem skida plod sa svih dijelova krošnje. Prilikom berbe angažiran je znatno manji broj radnika. Tresač opslužuju 3-5 radnika. Smanjenje radne snage rješava problem prijevoza, kao i prehrane radne snage. Berba je brža jer ne ovisi od ljudske radne snage. Zato se može odabrati najbolji trenutak za berbu. Kontakt ruku s plodovima je minimalan, pa se smanjuje opasnost od infekcije bakterijama.
Osim navedenih prednosti, strojna berba ima i određene mane. Potrebno je dodatno tretiranje kemijskim preparatom za odvajanje ploda (etrel). Ukoliko se ne koriste navedena sredstva, plod mora biti potpuno zreo zbog lakšeg odvajanja od peteljke. Strojnoj berbi se moraju prilagoditi uzgojni oblik i razmak sadnje. Kruna mora biti podignuta najmanje 50 centimetara od zemlje. Najpoželjniji oblik je piramidalna kruna zbog lakšeg tresenja stabala. Razmak sadnje mora biti minimum 4 x 2,5 metra. Pojedina stabla se mogu osušiti zbog tresenja.
Ovisno od tipa berača mora se računati na veći prostor potreban za okretanje i ulazak u naredni red. Mana je i moguće zaustavljanje berbe zbog kvarova ili loših vremenskih uvjeta. Zato je poželjno zatravnjivanje međurednog prostora jer je u slučaju kiše tijekom berbe znatno skraćeno vrijeme do povratka na parcelu u odnosu na jalovi ugar, što se pokazalo proteklih godina kao velika prednost.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor