Pretraga tekstova
Bolest se prepoznaje tako što cvjetovi izgledaju "sfureno", kao da ih je pogodio mraz. Suhi su, a u travnju i početkom svibnja mogu se uočiti i suhe grane.
Monilija ili trulež ploda marelice jedna je od najznačajnijih bolesti ove voćke koja gotovo svake godine dovodi do velikog propadanja cvjetova i sušenja vrhova rodnih grančica.
"Događa se to da na mumijama koje su ostale od prošle godine na stablu gljiva razvija spore koje kada kiša pada raznosi tijekom cvatnje. Preko njuške tučka gljiva ulazi u male grančice, a onda iz njih i u deblje", pojašnjava za Poljoprivrednu televiziju viša stručna savjetnica za zaštitu bilja Đurđica Kšenek.
Bolest se prepoznaje tako što cvjetovi izgledaju "sfureno", kao da ih je pogodio mraz. Suhi su, a u travnju i početkom svibnja mogu se uočiti i suhe grane.
Intenzivni nasadi, naglašava, moraju se prskati dva puta godišnje, sada u početku cvatnje te još jednom u punoj. "Nikako ne u toku podneva kada pčele vrše oprašivanje, već u jutarnjim i večernjim satima", napominje.
Što se tiče hobi proizvođača, kaže kako oni tretiranje mogu obaviti samo jednom, u punoj cvatnji ako ne pada kiša. U slučaju da padne, postupak se mora ponoviti kako gljivica ne bi radila direktne štete poput sušenja cvijeta zbog čega nećemo dobiti plod i indirektne odnosno sušenje drveta.
"Ako se zaštita ne obavi par godina, dolazi do odumiranja grana odnosno dijela krošnje", upozorava savjetnica. Od dopuštenih preparata koji se primjenjuju za marelicu koriste se Difcor, Signum, Chorus, Indar 5 EW, Switsh, Teldor.
"Sljedeća voćna vrsta koja cvjeta su breskve, nakon toga trešnje, šljive i višnje, a sve njih također treba zaštititi“, poručuje sugovornica.
O moniliji i tretiranju marelice pogledajte u videu:
Tagovi
Uzgoj marelice Monilija Đurđica Kšenek Suhi listovi Prskanje Zaštitna sredstva
Autorica
Partner
Požega,
Hrvatska
tel: 034 202-192,
e-mail: info@poljoprivredna.tv
web: http://www.poljoprivredna.tv
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje