Rezidba oraha: Formirati krunu, ukloniti konkurentne mladice, potaknuti lisnu masu

Kod oraha (Juglans regia), kao kod ostalih voćaka, najvažnije je orezivanje u prvim godinama poslije sađenja. Sadnice se skraćuju krajem ožujka na oko 180 cm visine ili im se vrh s pupoljkom oreže ukoliko imaju ovu visinu. Presjek obavezno premazati voćarskim voskom.

S rađanjem oraha i vršnim jednogodišnjim prirastom od 15 do 20 cm, rezidba treba biti umjerena. U tom slučaju, godišnje se obnavlja oko 10 posto rodnih grančica.

Mjerama rezidbe počinje se s formiranjem krune

Prvih godina orezivanjem se formira kruna. Sadnice se skraćuju u proljeće, krajem ožujka ili početkom travnja, bez obzira jesu li sađene u jesen ili na proljeće. Na koju će se visinu to napraviti ovisi o željenoj visini debla. Ona je vrlo značajna, jer se deblo upotrebljava za izradu prvoklasnog furnira. Pored toga, odabiranjem veće visine debla, može se utjecati na smanjenje šteta od mrazeva.

Kruna mora biti toliko visoka da omogući nesmetan prolaz mehanizacije pri obradi tla, zaštiti i drugim agrotehničkim mjerama, kao i strojnu berbu. Deblo ne smije biti ni previše visoko, jer takve voćke kasnije počinju plodonošenje, daju manji prinos, teže se obavljaju mjere zaštite i njen efekt je manji, skuplja je rezidba, zaštita i berba. Visina debla od oko 150 do 180 cm se smatra optimalnom za suvremeni uzgoj.

Presjek treba biti vrlo malo kos (skoro ravan) na 0,5 cm iznad dobro razvijenog pupoljka i treba ga premazati voćarskim voskom. Umjesto skraćivanja može se ukloniti samo vršni pupoljak da bi se razvio oblik vaze. Sadnice oraha koje nisu više od 180 cm ne treba skraćivati. Mjerama rezidbe na zeleno počinje se s formiranjem krune već tijekom prve godine.

Kako regulirati mladice?

Za razliku od breskve, gdje se radi formiranja vazne krune ostavljaju tri osnovne (ramene) grane, pod kutom od oko 120°, kod ovog voća se može ostaviti i četiri, a izuzetno i pet grana, s tim da jedna ne dođe iznad druge. Vertikalni razmak između ramenih grana treba biti 10 - 15 cm. Rezidbom na zeleno, čim prođe opasnost od kasnih proljetnih mrazeva i kad su izrasle mladice od nekoliko centimetara, uklanjaju se one koje bi mogle biti konkurente budućim ramenim granama, čime se hrana usmjerava u mladice koje su izabrane za buduće ramene grane. Kod sorti koje imaju oštar kut grananja, tj. čije grane rastu više vertikalno, treba uklanjati sve glavne pupove, a ostavljati suočice.

Mogu se uklanjati i kada se razviju u mladice duge četiri do pet centimetara. Grane koje se razvijaju iz suočica imaju znatno veći kut u odnosu na vodilicu od grana koje se razvijaju iz glavnog pupoljka. Mladice koji se razvijaju ispod onih odabranih za ramene grane treba ostaviti da bi sadnica tijekom prve godine imala što veću lisnu masu. Budući da su ovi pupoljci po položaju niži, slabije će se razvijati i neće konkurirati ramenim granama. Uopće, u prvoj godini po sadnji grane voćki se slabije razvijaju, pa ih praktično ne treba rezati jer će nerezane dati veću lisnu površinu, a to znači i brži razvoj korijena.

U drugoj godini poslije sadnje ljetorasti često narastu 150 cm i više. Zato se u proljeće treće godine oni skraćuju za 1/4 do 1/3 radi izazivanja boljeg grananja. Ljetorasti se orezuju na vanjski pupoljak. I narednih godina, ako se na vrijeme i kvalitetno obavljaju sve potrebne agrotehničke mjere, bit će dobar porast ljetorasta koje u proljeće, radi boljeg grananja, treba skraćivati za četvrtinu do trećine njihove dužine ili im uklanjati samo vršne pupoljke. Rezidbom na zeleno se uklanjaju mladice koji se razvijaju na neželjenom mjestu i to što ranije, kako bi se trošilo što manje tvari za njihov porast.

Jača rezidba - intenzivnija gnojidba

Rodna stabla oraha također treba orezivati, ali ne tako intenzivno kao, primjerice, breskvu ili jabuku. Rezidbom se umanjuje ogoljavanje donjih grana i pomicanje roda u vršne dijelove krune. Rezidba se mora promatrati povezano s ostalim agrotehničkim mjerama (ishranom, navodnjavanjem itd.). Jače se orezuju stabla slabog porasta, pri čemu se skraćuju višegodišnje grane, da bi se izazvao jači porast mladica. Jača rezidba stabala mora biti praćena intenzivnijom gnojidbom.

Uspješno se uzgaja s opisanom vaznom, ali i piramidalnom krunom, odnosno krošnjom.

U SAD se orah orezuje i mehanizirano pomoću neke vrste kosačice, s tim što se kruna formira u obliku širokog živog zida. Na taj način se orezuje obično svake druge ili treće godine.

Sadnju oraha možete obaviti i u proljeće

Kod starijih stabala rezidbom se uklanja i jedan broj starijih grana i grančica. Neke se u osnovi orezuju, dok se druge prevode na grančicu koja nastavlja kao produžnica. Jednogodišnje grančice po rubnom dijelu krune se ne orezuju. Nositeljice su roda.

Ako treba ukloniti deblje grane iz krune oraha, rezidbu treba obaviti krajem ožujka oštrom pilom na oko 10 cm od osnove i ostaviti nekoliko dana da se sokovi cijede iz presjeka. Poslije toga ostatak odrezane grane treba ukloniti do osnove, presjek zagladiti oštrim nožem i obavezno premazati voskom.

Ukoliko se u nasadu oraha kao međukultura uzgaja marelica, nju, zbog apopleksije, treba orezivati samo tijekom vegetacije.

^{Naslovna fotografija: Facebook/Agronomski konsalting BiH - Projektiranje voćnjaka}