Rigolanje tla za voćnjak ili vinograd: Kako, čime i kad?

Ako je tlo težih fizičkih svojstava i pri krčenju nije bilo moguće odstraniti brojne korijene, posebno one od voćaka i vinove loze, onda se na takvom terenu voćke ili loza ne sade pet do šest godina nakon krčenja. Ovo se čini zbog toga što su zaostali korijeni viših biljaka u fazi raspadanja i predstavljaju supstrat za razmnožavanje gljivica iz roda Dematophora i Allmilaria - izazivača truležnice korijena voćaka ili loze. Krčenje podrazumijeva korištenje posebnih strojeva, drobilica kamenja, buldožera i plugova.

Potrebni strojevi

Rigolanje se može obaviti i u prosincu. Dubina se kreće od 50 do 100 cm, a ovisi od svojstva tla i klime. Plitka propusna tla rigolaju se do 60 cm dubine, a u vlažnijim krajevima gdje su zemljišta plodnija, dovoljno je do 70 cm dubine. Ova mjera se obavlja traktorima velike snage (90 do 150 kw), upotrebom plugova rigolera. Po potrebi koriste se buldožeri, rovokopači, bageri, razrivači ili riperi.

Time se rastrese zbijeni i nepropusni sloj tla. Rastresivanjem jednog tako moćnog sloja zemljišta stvaraju se povoljni uvjeti za nesmetan porast i grananje mladog korijena voćaka ili vinove loze. Najbolje je ako se rigola cijela površina zemljišta na kojoj će se saditi voćke, odnosno loza. Tada se za ovaj proces koriste posebni plugovi, tzv. rigoleri. Svakako da se ova mjera obavlja najmanje tri mjeseca prije sadnje, dakle za pripremu tla za proljetnu sadnju.

Danas je za rigolanje jednog hektara zemljišta namijenjenog za voćnjak ili vinograd gusjeničaru ili teškom traktoru s velikom snagom kombiniranom sa strojem za rigolanje potrebno 10 do 15 sati. Ono što je dobro kod ove radnje je da se tlo duboko i intenzivno obrađuje, s obzirom na to da se masa korijenovog sustava voćaka i vinove loze razvija u sloju od 30 do 60 cm. Time se na zadanu dubinu unose velike količine organskih i mineralnih gnojiva. 

Razrivanje

Razrivanjem se zemljište manje rastresuje, nema miješanja slojeva tla, ali ta operacija daleko je jeftinija od rigolanja i posao se brže završava. Rigolanje u odnosu na razrivanje angažira do 2,5 puta više energije. Ako je na razrivaču montiran deponator, isti nam omogućava polaganje mineralnih gnojiva blizu korijena biljaka. Iz prakse je utvrđeno da po jednom radnom elementu treba 25 - 60 kW što ovisi od vrste tla, dubine razrivanja i brzine kretanja (do 4 km/sat).

Razrivanjem se olakšava pristup zraka u dublje slojeve, a osigurava razvoj korijena kulturnih biljaka na veću dubinu. Istovremeno se rastresuje zbijeni horizont, koji je stvaran ispod oraničnog sloja (taban pluga), uslijed oranja na istu dubinu.

Nakon rigolanja obavlja se ravnanje zemljišta (planiranje), odvodnjavanje, projektiranje navodnjavanja, meliorativna gnojidba i drugi pripremni radovi.