Obitelj Čegec iz Zeline u voćnjacima ima 50 stabala eko jabuka čiji uzgoj namjeravaju proširiti. Plodove prodaju na "kućnom pragu" a od njih spravljaju pekmeze i jabučni ocat.
Sjajna, zategnuta i ulaštena kora i plodovi lijepog izgleda, česta su slika voća koje se nalazi na policama trgovačkih centara. Nemalo se takav dizajn odnosi na jabuke koje nisu iz eko uzgoja, a on će ponuditi drukčiju sliku: neujednačene plodove i šare, pokojeg crva, piknicu ali i bolju otpornost na štetnike i bolesti. Takve su stare sorte jabuka u svojim voćnjacima Eko OPG-a Branko Čegec zasadili supružnici Čegec iz Marinovca Zelinskog.
Zaživjele stare sorte carjević, ljepocvjetka, krivopeteljka, trdica, bobovka, citronka, kraljevka, božićnica.
U dva voćnjaka zaživjeli su im stari carjević, božićnica, krivopeteljka, citronka, ljepocvjetka, trdica, kraljevka, petrovka i kanada. Te su sorte nekada, kažu Čegeci, obitavale u Hrvatskoj, a oni dio svojih prije nekoliko godina nabavili u Sloveniji u jednom eko rasadniku.
Potonje se mogu naći i u Hrvatskoj kod sakupljača starih sorti biljaka, a cijena je takvih eko sadnica u pravilu nešto skuplja, oko 30-tak kuna po komadu. U voćnjacima Čegeci broje 50 visokostablašica (narastu i do sedam metara) koje su otpornije na štetnike i bolesti u odnosu na novije vrste, prozračnije rastu i ukusnije su. Ovih su dana čekali sunce kako bi obavili berbu, a u voćnjaku je radila cijela obitelj (nadnice za berbu stoje oko 250 kn za dvanaestak sati) sin Toni, kćer Helena i predvodnici OPG-a, Nada i Branko. Ove je godine ističu bilo i dosta kiše, što nije dobro ni za dugovjeke vrste voća koje se sade u proljeće.
Jabuke do čijeg uroda od sadnje prođe i do pet godina, zelinska je obitelj zasadila na zemlji crnici ispod koje je glinasto tlo. Do sadnje u proljeće treba pripremiti voćnjak, prorahliti ga i ukoliko se ne obavi oranje iskopati rupe 40 x 40 cm dubine pola metra.
U njih se, kaže Nada Čegec, prvo ubaci stajski gnoj, sloj zemlje pa biljka kojoj treba raširiti korijen koji se opet pokriva stajskim gnojem i zemljom. Za jesenskog oranja i pripreme voćnjaka za proljeće, brazde ne smiju biti veće od 15 centimetara, a dubina zahvata najviše šest.
Mladice valja osigurati i kolcima, odnosno mrežom (skida se kada biljka dovoljno ojača) visine 80 cm zbog zečeva, srna, poljskih glodavaca. U voćnjaku je posla cijelu godinu jer osim košnje trave obavlja se rezidba grana i oblikovanje krošnje. odnosno zaštita stabala vapnom i voćnim pripravkom kojeg Čegeci rade od gline i mliječne sirutke.
Stabla se s tim premazuju do metar visine i zbog nametnika, grane na kojima je rez. Voćke uglavnom napada crveni voćni pauk i tzv. čađava krastavost, a takve boljke kod uzgajivača kažu nam, riješava priroda. Jabuke izuzev petrovke koja plod ima već početkom lipnja sazrijevaju u rujnu, a berba se treba obaviti do konca listopada. U kasnijem razdoblju plodovi otpadaju i trule.
Voće je, ako ne postoji hladnjača, nakon branja potrebno pohraniti na suho mjesto, najbolje u podrum na stalnu temperaturu od 12 do 15 stupnjeva. U razmacima plodove treba pregledavati i okretati, a posloženi moraju biti u prozračnim kašetama. Ovisno o sorti, jabuke stajanjem postižu svoju puninu pa je žarkocrvena pomalo brašnasta božićnica najslađa do pred blagdane. Takva je i jako tvrda trdica, dok su carjević prošaran crvenkastim trakama i krivopeteljka sa malo povijenim peteljkom sočne i slatke jabuke koje„pucaju pod zubima. Od svih je njihovih sorti, kaže Nada Čegec najvećeg ploda žuta, slatkasta citronka prošarana smećkastim piknicama.
Kada je o urodu riječ, godišnje je on neujednačen, ali prosjek je po stablu do 70 kg jabuka. Za rodnih godina od njih prave ocat i pekmeze, ostave ih za svoju upotrebu, a dio jabuka prodaju i na kućnom pragu, 1 euro po kilogramu. Voće im najčešće kupuju oni koji prakticiraju zdrav život jer ga zbog manje količine ne prodaju otkupljivačima. Planiraju voćnjake povećati, ali još nisu odlučili koju će staru sortu zasaditi. Kako god bilo, posao će nastaviti njihov podmladak sin Toni fitofarmaceut i kćer Helena svršena informatičarka jer rad na OPG-u njima je odmalena dobro poznat.
Povezana biljna vrsta
Fotoprilog
Tagovi
Autorica