Što učiniti za krupnije plodove voća? Jedna mjera je nezamjenjiva

Veliki broj sitnih plodova koji se ne prorjeđuju, bez obavljene ljetne rezidbe u vidu otklanjanja suvišnih grana, glavni su razlozi za formiranje manjeg broja pupoljaka koji će dati rod u idućoj vegetacijskoj sezoni. Ljetna rezidba trebala bi se obaviti kod većine voćnih vrsta tijekom vegetacije.

Ukoliko se izostavi i ne obavi dobra prihrana, voćka neće biti u mogućnosti diferencirati dovoljan broj rodnih pupoljaka za narednu godinu. Upravo rezanje viška grana koje su izrasle iz rezova u zimskoj rezidbi omogućava biljci da ravnomjernije raspoređuje makro i mikro elemente u pupoljke na stablu. Isto tako, prisutni plodovi imat će više hrane i biti krupniji.

Može se obaviti i tijekom kolovoza

Rezidbu treba raditi rano ujutro ili kasno poslijepodne, ako su temperature visoke. Voćari već tijekom kolovoza, nakon obavljene ljetne rezidbe mogu vidjeti rodni potencijal za narednu godinu koji se još jasnije vidi kada opadne list. Nemojte padati u zamku ako vidite na stablu mnogo rodnih pupoljaka.

To nije dobro i mora se obaviti zimska rezidba u vidu otklanjanja 25- 30 posto rodnog pupa, jer izostavljanje zimske rezidbe dovest će do toga da ćete imati mnoštvo sitnijih plodova koje nijedno kemijsko sredstvo ili ručno prorjeđivanje neće moći skinuti, u dovoljnom broju, da preostali plodovi ostanu krupni. Što je najgore, ulazi se u problem alternativne rodnosti, odnosno, dobrog roda svake druge ili treće godine, što je u suvremenom voćarstvu, nedopustivo.

Ukloniti vodopije

Šljiva rađa na mješovitim rodnim grančicama, svibanjskim kiticama kratkim i dugim rodnim grančicama i kopljastim izraštajima. Najzastupljenije sorte u našim područjima, Stanley, Čačanska rodna i ljepotica, najviše rađaju na kratkim grančicama i kopljastim izraštajima, na dvogodišnjem i trogodišnjem drvetu.

Stanley će roditi kako god da ga orežete, dok kod čačanskih sorti treba obaviti prikraćivanje grana za barem jednu trećinu. Ako u zimu i proljeće, pred samo listanje kod bilo koje sorte, vidite više pupoljaka na kratkim grančicama, sa strane će biti rodni pupoljci, a na vrhu lisni, odnosno, vegetativni. To je znak da ste dobro odradili ljetnu odnosno zimsku rezidbu i da možete očekivati rod.

Prilikom ljetne rezidbe, sve vertikalne grane odnosno vodopije, koje su desetak centimetara od provodnice treba ukloniti, dok se ostale uklanjaju do osnove ili režu na drugi do treći pupoljak od osnove poluskeletne grane.

Izolirati provodnicu

Kod jabuka i krušaka je slično. Rađaju na kraćim, naboranim izraštajima te kratkim i dužim rodnim granama. Ako na granama vidite krupnije pupoljke, možete očekivati rod, a ako imate sitnije pupoljke sa strane grančica, rod neće biti dobar. Postoje i mješoviti pupoljci koji su na sredini odnosno srednje razvijeni, ali takvi pupoljci u ogromnom broju slučajeva daju list, ne plod.

Takođee i kod jabuka i krušaka treba uklanjati vertikale iz unutrašnjosti krošnje jer je dovoljna količina svjetlosti u krošnji od velikog značaja za formiranje rodnog potencijala za narednu godinu. Isto tako, kao i kod šljiva, vrši se izolacija provodnice, to jest, važno je da nema visokih grana koje ulaze u unutrašnjost krošnje, zasjenjuju plodove i crpe hranjive tvari plodovima na stablu.

Odstranjuju se sve grane ispod mjesta na kojem počinje grananje stabla. Može se vršiti i zalamanje provodnice, ako je otišla previše u visinu. Radi se tako što se rukom, slomi vrh provodnice. Na ovaj način dolazi do brže diferencijacije pupa za narednu godinu.

Trešnje svako malo rezati

Trešnja i višnja, osim zimske, traže češću rezidbu tijekom ljeta, u dva do tri navrata, kako bi se potaknuo rast novih, kratkih grančica, koje će dati rod u narednoj godini. Trebalo bi paziti da se, prilikom skraćivanja, na vrhu ostavi vegetativni, ne cvjetni pup, koji je krupniji. Ako ostavite cvjetni, lako može doći do sušenja tih prirasta.

Uskoro treba orezati trešnju: Kako to izvesti?

Breskve su specifične. Na svakom stablu ostavite maksimalno 45 rodnih pupoljaka ako želite imati krupne i kvalitetne plodove. Sve više od toga zahtijeva prorjeđivanje.

Što se tiče borovnica koje su sve više zastupljene u našim voćnjacima, nakon berbe potrebno je obaviti rezidbu i to na način da se eliminiraju grančice koje idu u unutrašnjost grma, nakon čega se obavlja prihrana prvo fosfornim, a zatim kalijevim gnojivima jer 80% tih elemenata u narednoj vegetaciji, biljka koristi na osnovu zaliha iz prethodne.

Veći pupoljak, veća šansa za rodnost

I na kraju. Kako ćete prepoznati koji pupoljak je rodni, a koji lisni? Jednostavno - po veličini.

Krupniji pupoljak na grani znači da će na tom mjestu naredne godine, ako ne bude mraza, doći do formiranja plodova. Takav pupoljak imao je dovoljno hranjivih tvari za diferencijaciju i formiranje ploda u narednoj godini. Da bi taj plod bio zdrav i bez deformacija, važna je prihrana borom i fosforom tijekom lipnja, srpnja i kolovoza. Isto kao što je slučaj prije i tijekom cvjetanja jer je npr. bor ključan za oplodnju žiga (njuške) tučka.