Pretraga tekstova
U dolini Neretve snimili smo ljude koji prirodnim nepogodama ne daju da ih slome, jer suša i njima zadaje velike probleme i ugrozila je masline
Umjesto da sjede prekriženih ruku i čekaju kišu, poljoprivrednici su stvar odlučili uzeti u svoje ruke, te vrijedna stabla zalijevati kantama vode.
Kantu za kantom, Branko vraća život svojim maslinama. Na svaku od 200 maslina, Branko mora politi 4 do 5 kanta vode. 'Četvrti put svakih 10-tak dana, bar ovo bliže puta u kantama', kaže Branko Dragobratović, poljoprivrednik.
Kiša nije pala danima, biljkama nedostaje vode a to je nešto, tvrdi Branko, što se ne može sakriti. 'Zbog velike suše čak se i list, ne samo što kovrča, nego se počeo i sušiti', kaže.
Poljoprivrednici, koji svoja imanja nemaju tik uz Neretvu, redovito odlaze na rijeku, a potom kamionom vodu dovode do svojih stabala.
Osim dugotrajne suše maslinare brinu i visoke temperature. Naime, temperatura se pola metra ispod zemlje već danima ne spušta ispod 30 stupnjeva Celzija.
Suha zemlja teško prima vodu. Problem za poljoprivrednike je i sama rijeka Neretva, koja zbog manjeg dotoka vode postaje sve slanija. Ipak, sad je najvažnije napojiti žedna stabla.
Autor: V.D.
Foto: RGBStock.com
Izvori
Tagovi
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 5 dana
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje