Vrlo se često na stablima i granama drvenastih voćnih vrsta, kao i nekog drugog ukrasnog drveća i grmlja, zapaža pojava lišajeva. Javljaju se na gotovo svim voćnim vrstama, posebice na šljivi, orahu, jabuci i kruški, pogotovo u ekstenzivnim ili napuštenim voćnjacima.
Lišaj je vrlo specifična zajednica dvaju organizama (alge i gljive), koji žive u tzv. simbiozi ili suživotu, od kojeg oba organizma imaju zajedničku korist. Od algi su zastupljene uglavnom zelene ili modrozelene alge (Chlorophyta i Cianophyta), a od gljiva najčešće gljive mješinarke (Ascomycotina), čija se plodna tijela (askusi) vrlo lako uočavaju u unutrašnjosti tijela lišaja.
Lišaj kao zajednica funkcionira tako da alge fotosintezom stvaraju organske tvari, a gljiva nabavlja vodu i mineralna hraniva, pa se tako nadopunjuju. Nisu paraziti na biljkama, iako se tako na prvi pogled čini. Žive samo na površini biljnih organa, pa spadaju u tzv. epifite, ali od biljaka ne uzimaju vodu i hranjive tvari, što znači da ne ulaze u biljno tkivo kao paraziti.
Međutim, njihova pojava, unatoč tome što nisu paraziti, posredno može izazvati štete na biljkama, jer mogu smanjiti životni potencijal biljke, ali i mogu biti pogodno stanište za naseljavanje nekih štetnika.
Postoji više od 15.000 vrsta lišajeva, a znanost ih svrstava u vrlo dobre bioindikatore ili biološke pokazatelje čistoće zraka i sveukupne čistoće staništa i okoline.
Obično se javljaju na starijim voćkama, a ako se počnu javljati i na mladim, onda je to znak da su te voćke slabije kondicije, odnosno da su oslabljene od raznih faktora nepovoljne sredine. Gotovo se nikada ne javljaju u intenzivnim voćnim nasadima, ili vrlo rijetko, i to samo u slučaju ako se ne provodi uobičajena zaštita fungicidima.
Naime, većina fungicida, pogotovo onih na bazi bakra, prilično ih dobro suzbija, pa se lišajevi iz tog razloga nikada ne javljaju u voćnjacima s redovnom zaštitom fungicidima. S druge strane, njihova pojava na voćkama je najbolji znak dobrih ekoloških uvjeta koji vladaju u voćnjaku. Nikada ne rastu tamo gdje je zrak zagađen i gdje postoji rezidua ili ima toksičnih ostataka.
Neki lišajevi mogu biti izrazito dekorativni (Usnea spp.), pa su jako omiljeni na ukrasnim drvenastim vrstama u kućnim vrtovima.
Na šljivi se pojavljuje najčešće lišaj pod nazivom Evernia prunastri, a na orahu žuti lišaj Xanthoria parietina. Na njih dobro djeluju svi bakreni fungicidi, pa se kasnim zimskim špricanjem i tretiranjima na početku vegetacije, koja se redovno provodi u voćnjacima, ujedno suzbijaju i lišajevi. Ostale kemijske mjere suzbijanja nisu potrebne.
Autorica: Slavica Stojkić, Savjetodavna RS
Tagovi
Alternativnu rodnost jabuke može se vrlo lako spriječiti ili zaustaviti, evo kako
Štetnici padaju na miris i boju: Kako feromoni spašavaju urod?
Crni mraz nanio najveće štete, voćari traže proglašenje elementarne nepogode
Vrijeme je za postavljanje feromonskih, vizualnih i hranidbenih klopki u trajne nasade
RankaV
prije 2 godine
Da, znaju biti veliki problem. Kod mene je na voću problem sa lišajevim kad se pojave na stablu. Odmah se kači bršljan i obavija voćku. Tamo gdje nema lišajeva na stablu nema ni bršljana. Velika je vlažnost, jer smo između rijeke i jezera. Lišajeva i mahovine na stablima koliko hoćeš.
Đuro Japaric
prije 2 godine
Narednih dana oprskati ću voćke , većinom šljive , sa kombinacijom CUPRABLAU i MODRO ulje ! Problem su veći lišajevi kada ima snijega , snijeg se zadržava i lome se grane , a veći broj lišajeva uništava i rodne izbojke , pogotovo na starijim sortama šljiva koje NE OREZUJEMO u Brdskoj Slavoniji !