Svjetski dan jabuka: Gdje je hrvatska proizvodnja i potrošnja?

"S 14 kilograma godišnje potrošnje jabuka po stanovniku Hrvati su u prosjeku EU, ali gotovo upola manje od Slovenaca koji jedu čak 27 kg", istaknuli su iz Hrvatske voćarske zajednice uoči obilježavanja Svjetskog dana ove voćne vrste, 20. listopada.  

Na svjetskoj razini, otkrivaju, na nešto smo višoj razini od prosjeka potrošnje, ali je znatno niža od razvijenih zemalja s jakom proizvodnjom poput Slovenije, Italije, Austrije i drugih. 

Tržište jabuka u Hrvatskoj i svijetu

Kako je istaknuo predsjednik HVZ-a, Branimir Markota, u Europi, pa tako i u Hrvatskoj primjetan je trend pada potrošnje ovog voća što je logično, ako se uzme u obzir veliki broj novih voćnih vrsta na policama trgovina. Razno bobičasto i drugo egzotično voće danas je više nego ikada dostupno na tržištu kroz cijelu godinu

Unatoč padu potrošnje kaže da voćari vide veliki prostor za budući rast domaće proizvodnje, jer sadašnjom na zadovoljavamo svoje potrebe, a ogroman je prostor i za izvoz.

Prema podacima WAPA (World Apple and Pear Association) prosječna potrošnja svježe jabuke u 2014. godini u Europi je bila oko 16,3 kg, dok je u 2022. pala na 13,7 kg. Na temelju usporedbe 165 zemalja u 2020., Turska zauzima prvo mjesto s prosječnom potrošnjom od 35,7 kg kilograma po glavi stanovnika. Slijede Albanija s 33 kg i Mađarska s 32 kg te susjedna Slovenija sa 27 kg.

Proizvodimo ju na površini od 6.000 ha

U Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju ukupno je registrirano 18.000 proizvođača ovog voća koji proizvode na površini od oko 6.000 hektara, što čini oko 15 posto svih površina pod voćem.

Jabuka je zastupljena s 30 posto ukupno proizvedenog voća, a najviše nasada je u istočnoj Slavoniji. Prosječna starost voćnjaka je preko 15 godina (dok je tehnološki vijek modernih voćnjaka oko 25 godina).

U kolijevci hrvatskog voćarstva ništa nije prepušteno slučaju

"Najviše, oko 25 posto nasada su na površini do pola hektara, ukupno 17.000 proizvođača. Od pola do deset hektara površine ima oko 1.200 voćara i pokrivaju ukupnu površinu 2.400 hektara ili 45 posto", navode iz HVZ. Trećinu ili oko 1.500 hektara obrađuje samo 50 voćara s površinama preko 10 hektara.

Prema podacima APPRRR-a za 2022. godinu osnovne uvjete proizvodnje (ekstenzivne i intenzivne, koji primaju potpore) imamo na 3.527 hektara, a proizvođači koji proizvedu preko 20 tona po hektaru sudjeluju u ukupnim površinama pod jabukama sa samo 2.854 hektara.

"Na većim površinama se najvećim dijelom proizvode one koje svojom kvalitetom ispunjavaju zahtjeve trgovačkih lanaca tako da se može reći da se intenzivna proizvodnja u Hrvatskoj odvija na oko 2.000 hektara i da se tom zahtjevnom, intenzivnom proizvodnjom, bavi pedesetak voćara", ističu. 

Nažalost, iz godine u godinu, kaže Markota, sve je manje proizvođača. "U proteklih desetak godina godišnje proizvodemo od 50.000 do 100.000 tona s tim da je zadnjih godina to oko 60.000 tona, a što uglavnom zadovoljava domaće potrebe, dok je nešto išlo i u izvoz", ističe on.

Sve popularnije sorte Fuji, Granny Smith i Pink Lady

Na našem se tržištu najviše traže sorte Golden Delicious, Gala i Idared, a u posljednjih nekoliko godina sve su popularnije Fuji, Granny Smith i Pink Lady. Ekološka proizvodnja u Hrvatskoj zabilježena je u količini od tek 200 t.

Izvozimo u prosjeku desetak tisuća tona, ali se uglavnom radi o izvozu tzv. industrijske koja nije za trgovačke lance, nego za prerađivačku industriju.

Izvozi se i nešto drugih sorti (Gala, Granny, Zlatni delišes) uglavnom na tržište Bliskog istoka. Tijekom 2022. u kategoriji jabuke, kruške i dinje uvezeno je 27.791 tona voća, u vrijednosti 17.439.414 eura a izvoz je bio 24.872 tona u vrijednosti 11.404.017 eura.

Najviše jabuke na naše tržište dolazi iz Poljske i to po damping cijenama, vrlo često u najosjetljivije vrijeme za hrvatske voćare jer, kaže, čiste se njihova skladišta kada je kod nas berba. Određene količine se uvoze i iz trećih zemalja – Srbija, Bosna i Hercegovina te Makedonija.

Činjenice o ovom voću

Kada je u pitanju vrijednost ovog voća, ističu da je najbolje rješenje za zdravu užinu zbog brojnih zdravstvenih koristi, a samo dvije dnevno dovoljne su za smanjenje rizika od dijabetesa, pri čemu pruža zaštitu od kardiovaskularnih bolesti i utječe na reguliranje tlaka.

Njihovo svakodnevno konzumiranje smanjuje mogućnost moždanog udara za čak 50 posto. U jabuci se krije i serotonin, zbog čega je za podizanje raspoloženja bolja i od kockice čokolade. Bogato je antioksidansima koji imaju antivirusna, antikancerogena i antidepresivna svojstva. Koristan je i podatak da jedan plod u sebi sadrži 40 mg vitamina C.

U njoj se nalazi cijela lepeza nutrijenata koji za cilj imaju jačanje imuniteta, a zahvaljujući velikom broju vlakana i niskom glikemijskom indeksu, idealna su hrana i dopuna svakoj dijeti.

Birajte hrvatsku jabuku 

"Pozivamo potrošače da pri odabiru voća biraju hrvatsku jabuku na policama trgovina, štandovima tržnica, na kućnom pragu kod proizvođača i gdje god su im dostupne. Tako se potiče domaća proizvodnja i poljoprivreda", poručili su.

Dodaje i da se, prema staroj poslovici, konzumacijom jedne jabuke na dan rješavamo doktora, a ako se želimo zdravo hraniti, one su odličan izbor za to, što je i glavna poruka Hrvatske voćarske zajednice.

"Konzumacijom domaćih, kvalitetnih plodova izravno djelujemo na svoje fizičko i psihičko zdravlje. Jedite ih i uživajte u okusu koji doprinosi boljem raspoloženju, boljem izgledu", zaključuje predsjednik Hrvatske voćarske zajednice Branimir Markota dodajući da ju se smatra najzdravijim voćem na svijetu, pa, kaže, ne čudi da ponosno nosi naziv kraljica voća.