U voćarskoj proizvodnji koristili digestat – evo koji su rezultati

Korištenje postojećih resursa na poljoprivrednim gospodarstvima postaje ključno za budućnost poljoprivrede iz više razloga. Nedavni događaji poput pandemije, potresa, poplava i drugih kriza osvijestili su mnoge koliko je važno osloniti se na vlastite resurse.

Sve veća ovisnost o neobnovljivim izvorima energije za proizvodnju mineralnih gnojiva, čini ih sve skupljim. To nas vodi prema bio gnojivima i resursima koje već imamo na našim gospodarstvima.

Koja su to gnojiva i prakse koje će pomoći poljoprivrednicima da mudrije iskoriste prirodne resurse na svojim poljima i pretvore ih u nove nutrijente, bila je tema znanstveno-istraživačkog projekta Nutri-2-Cycle, u kojem je sudjelovala tvrka IPS Konzalting, kao jedini partner iz Hrvatske.

Digestat ima primjenu i u voćarstvu

Fokus istraživanja je bio na inovativnim tehnologijama za uporabu i recikliranje ugljika, dušika i fosfora s ciljem smanjenja emisija stakleničkih plinova, te preusmjeravanjem ostataka i nusproizvoda s poljoprivrednih gospodarstava.

Jedna od ključnih komponenti istraživanja bio je digestat, visokovrijedno organsko gnojivo, koje nastaje u procesu proizvodnje bioplina, koji se koristi za proizvodnju električne i toplinske energije. Ulazne sirovine za proizvodnju bioplina su raznovrsne, a jedna od glavnih je i stajski gnoj.

Osim u ratarskim usjevima, digestat se sve više primjenjuje i u višegodišnjim nasadima. U intenzivnom voćarstvu veliku ulogu ima primjena organskih gnojiva, poput stajskog gnoja, komposta, malča i zelene gnojidbe jer se na taj način podupire uravnotežena prihrana nasada makro i mikronutrijentima.

Kako bi dokazali pozitivan utjecaj primjene digestata u poljoprivrednoj proizvodnji, u okviru projekta u kojemu su sudjelovali stručnjaci iz tvrtke IPS Konzalting, odabran je praktičan primjer primjene digestata koju je  u višegodišnjim nasadima malina koristila tvrtka Vinka plus d.o.o.

Uspješan primjer iz Hrvatske

Tvrtka za preradu voća i povrća iz Hrvatske, Vinka plus d.o.o. provela je investiciju sadnje 7,6 hektara nasada malina koristeći različite vrste gnojiva, uključujući digestat iz lokalnog bioplinskog postrojenja koje se nalaziu neposrednoj blizini voćnjaka.

Koristili su različite poljoprivredne ostatke iz poljoprivredne proizvodnje, goveđi gnoj i svinjsku gnojnicu, kukuruznu silažu, te sojinu melasu.

U fazi pripreme tla tvrtka je primijenila kombinaciju Ca(OH)2, digestata i stajskog gnoja.

Bioplinsko postrojenje, Energija Gradec d.o.o., s kojima je voćarska tvrtka surađivala u ovom projektu, trenutno ne koristi poljoprivredne tokove nastale na liniji za preradu, poput stabljike graška, ljuske, klip, stabljiku kukuruza šećerca, pokožicu mrkve i krumpira, ljuske luka, cvjetove cvjetače, sok i pulpu trešnje. Međutim, namjera je tvrtke izraditi analizu bioplinskog potencijala ovih tokova i ako je financijski održiva, preraditi ju u bioplinskom postrojenju.

Koji su rezultati primjene digestata?

Rezultati istraživanja ukazuju da korištenje digestata doprinosi ciklusu ugljika i dušika u poljoprivredi. Nadalje, povećanje organske tvari u tlu povećava plodnost i stabilnost tla. Također je vidljiv doprinos povećanju  bioraznolikosti tla, smanjenju erozije, ispiranju i onečišćenju vode.

Njegovom primjenom u višegodišnjem nasadu osigurana je ušteda energije, smanjena potrošnja fosilnih goriva, te su smanjeni troškovi zbog kupovine manje količine mineralnih gnojiva.

Neke od najvažnijih prednosti digestata uključuju prisutnost velike količine biljci lako pristupačnih hranjiva, uništavanje sjemena korova i biljnih patogena tijekom anaerobne digestije, poboljšanje fizikalne strukture tla, smanjenje emisija amonijaka, stakleničkih plinova i pojave neugodnih mirisa te mogućnost ekonomske uštede u aplikaciji gnojiva.

"Htjeli smo pomoći našim poljoprivrednicima, pa smo se u okviru Nutri-2-Cycle projekta posvetili rješavanju nekih problema s kojima se suočava moderna poljoprivreda, a to je zatvaranje ciklusa hranjivih tvari“, rekla je Ana-Marija Špicnagel, direktorica IPS Konzaltinga.

Napravili su i brošuru o prednostima korištenja digestata, uslijed potrebe za smanjenjem masovne upotrebe mineralnih gnojiva, koju možete preuzeti OVDJE.

Recenzentica priručnika bila je prof.dr.sc. Vanja Jurišić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, koja je istaknuda da digestat, kao sekundarni proizvod u proizvodnji bioplina, postaje sve važnija komponenta financijskog poslovanja bioplinskih postrojenja. Osim toga, primjena digestata u poljoprivredi također je od sve veće važnosti, ne samo s pozicije primarne poljoprivredne proizvodnje, već i s pozicije sekvestracije ugljika putem iskorištenja ovog organskoga gnojiva.

"Danas poljoprivrednicima više nije novost potencijal koji nudi primjena organskoga gnojiva u poljoprivrednoj proizvodnji, međutim, u budućnosti bi njegova primjena mogla imati značajnu ulogu u poslovanju poljoprivrednih gospodarstava kroz valorizaciju ugljika sekvestiranog u tlo" kazala je prof Vanja Jurišić, te naglasila da je za pravilno korištenje digestata potrebno uvesti sustav upravljanja kvalitetom, koji podrazumijeva kontrolu učinkovitosti anaerobnog procesa i kvalitete ulazne sirovine koja se koristi, kao i kontrolu pripadajućeg sekundarnog proizvoda – digestata. 

Zakonske zavrzlame oko digestata

Prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, zabranjuje se primjena digestata na poljoprivrednom zemljištu, koje se dobiva u bioplinskom postrojenju, a u kojem se koristi otpad izuzev otpada sukladno propisu o gnojidbenim proizvodima.

Zašto struka i birokracija imaju različito mišljenje o digestatu?

Također, prema Pravilniku o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada, može ga se primjenjivati na poljoprivrednoj površini koja se ne koristi za proizvodnju hrane i na način propisan posebnim propisom koji uređuje gnojivo ili poboljšivače tla, korištenje na šumskom odnosno parkovnom zemljištu, za potrebe uređenja ili rekultivacije zemljišta kao i za izradu završnoga rekultivacijskog sloja odlagališta.

Autori ovog istraživanja uvidjeli su i neke birokratske barijere koje otežavaju veću primjenu ovog visokovrijednog organskog gnojiva.

S obzirom na prethodno navedeno, za zaključiti je kako korištenje digestata kao gnojiva predstavlja važnu strategiju u poljoprivrednoj praksi, ne samo zbog prisutnosti hranjivih tvari koji pospješuju plodnost, već i zbog mogućnosti zatvaranja ciklusa ugljika i hranjivih tvari te je stoga potrebna i njegova  primjerena valorizacija.

Nutri-2-Cycle projekt financiran je iz programa Europske unije za istraživanje i inovacije Horizon 2020 u okviru ugovora broj 773682. Više informacija pronađite OVDJE.