Važnije bolesti jagoda

Pjegavost lišća

Crvenkaste pjege po listovima jagoda najčešće nastaju zbog infekcije parazitskom gljivom Mycosphaerella fragariae uzročnikom obične pjegavosti lista jagode, a rjeđe zbog crvene pjegavosti lista jagode čiji je uzročnik gljiva Diplocarpon earlianum. Simptomi obje bolesti su dosta slični. Do zaraze dolazi prvenstveno na listovima, no i plodovi mogu biti zaraženi. Na listovima se razvijaju pravilne okrugle pjege, jasno ograničene od zdravog tkiva crvenkasto smeđim ili ljubičastim do purpurnim rubom, promjera 2-5 mm. Središnji dio pjege na mladom je lišću smeđe boje, a na starijem sivkaste, do prljavo bijele na najstarijim listovima. Veličina pjega postupno raste. Pojavljuju se u skupinama te mogu prekriti cijelu plojku lista, koji se u tom slučaju osuši. Osim na listovima simptomi se mogu javiti na peteljkama listova i na dijelovima cvijeta, laticama, cvjetnim stapkama i cvjetnoj čaški. Ove su pjege sitnije od onih na listovima. Rijetka je pojava simptoma na plodovima na kojima nastaju plitka tamna uleknuća.

Suzbijanje

Postoje razlike u osjetljivosti sorata, stoga je najbolje za sadnju birati one manje osjetljive. Suzbijanje fungicidima treba započeti čim se primijete prvi simptomi na listovima, najčešće već sredinom svibnja prije početka cvatnje. Listovi su osjetljivi na infekcije s ovim parazitima sve do sredine treće dekade srpnja, stoga u tom razdoblju prskanja treba ponavljati. Dobru zaštitu pružaju fungicidi poput Euparena Multi, Quadrisa, Captana i Merpana. Za primjenu na jagodama od navedenih fungicida u Hrvatskoj je registriran samo Euparen Multi, ali se mogu koristiti i ostali koji se u europskim zemljama uspješno primjenjuju u integriranoj proizvodnji.

Siva plijesan

Bolest najčešće zahvaća plodove, no u povoljnim uvjetima kod dugotrajnih kiša mogu biti zaražene cvjetne stapke, cvjetovi i listovi. Najčešće su napadnuti već sazreli plodovi, no do infekcije može doći i na zelenim plodovima. Na cvjetnim organima napadnuto tkivo prvo posivi, zatim potamni, a za nekoliko se dana za vlažnog vremena razvija karakteristična siva prevlaka, po kojoj je ova bolest dobila ime siva plijesan jagode (Botrytis cinerea). Zaraženi plodovi i zaraženi biljni dijelovi trunu, a zaraženi cvjetovi djeluju kao da su spaljeni. Parazit živi na osušenim prašnicima, zaraženim laticama i na njuški cvijeta. Infekcija u tom stadiju nastaje na mjestu gdje je zametnuti plod pričvršćen na stapku. Međutim, do zaraze najčešće dolazi na plodovima koji dodiruju tlo ili foliju, zatim na plodovima koji se međusobno dodiruju ili su mehanički oštećeni. Uzročnik bolesti nalazi se na mnogim osušenim biljnim ostacima. Ukoliko u doba berbe padaju jake kiše, siva plijesan može drastično sniziti prinos plodova, čak više od 50%. Najčešća je i najopasnija bolest jagoda. Početni simptom na zaraženim plodovima je pojava svijetlo smeđe pjege, na kojoj se malo kasnije razvije prljavo bijela paučinasta prevlaka, a tkivo ploda postane mekano. Okus takvih plodova je promijenjen, neugodan, a boja se promijeni u tamno smeđu. Štete od sive plijesni kod uzgoja jagoda na otvorenom su velike, jer je nakon kišnih razdoblja nasad duže vlažan, dok zbog visoke vlažnosti zraka u plasteniku, siva plijesan nije ništa manje opasna.

Suzbijanje

Iako postoje razlike u osjetljivosti sorata kemijska zaštita fungicidima je neophodna. Suzbijanje sive plijesni treba započeti s uklanjanjem svih izvora zaraze. To znači da iz nasada treba redovno odstranjivati sve zaražene plodove kao i ostale zaražene biljne dijelove, što se posebno odnosi na proizvode nasada, gdje berba traje dulje. Preporučuje se da se provedu četiri prskanja od kojih se prvo izvodi u samom početku cvatnje, drugo u punoj cvatnji, treće po završetku cvatnje u doba zametanja plodova i četvrto na početku zriobe. Od organskih fungicida registriranih za primjenu na jagodama mogu se koristiti Euparen Multi (7 dana jagoda u polju, 14 dana u zaštićenom prostoru), Kidan, Lupo (14 dana), Sumilex 50 FL (7 dana), Switch 62,5 WG (7 dana) Teldor SC 500 (3 dana) i biološki fungicid Trichodex WP (4 dana). Fungicide koristimo naizmjenično kako bi se smanjila mogućnost pojave rezistentnosti. Ranije u vegetaciji treba primjenjivati fungicide duže karence, a kasnije one kraće karence.

Antraknoza

Antraknoza je bolest koja izaziva trulež jagoda s nekoliko uzročnika (Colletotrichum acutatum, C. gleosporioides ili C. fragariae). Posljednjih je godina ova bolest sve više prisutna u intenzivnim nasadima jagoda. Izaziva trulež stabljike i lisnih peteljki, pojavu nepravilnih tamnih pjega po listovima te uleknute tamne pjege na plodovima jagoda. Većina danas najčešće uzgajanih sorti jagoda vrlo je osjetljiva na ovu gljivičnu bolest kao što su Marmolada, Elsanta, Miss, Arosa, Raurica i neke druge.

Suzbijanje

Kod sadnje treba ukloniti sve biljke sa simptomima truleži korijenova vrata. Zaražene plodove i zaražene dijelove biljaka treba sakupiti i spaliti. Preporučuje se da se sa zaštitom fungicidima započne odmah nakon cvatnje, koristeći Euparen Multi, Quadris ili Daconil 720 SC koji su se dokazali kao djelotvorni na ovu gljivičnu bolest.

Autor: Mr. Chiara Pagliarini