Vječita dilema rezača - koliko rodnih grana ostaviti?

Ako se želi dobar urod kao i onaj u kontinuitetu, tj. svake godine, osnovna stvar je da voćka bude dobro opskrbljena hranjivima. U tom slučaju, mogu se nadoknaditi greške nastale rezidbom, odnosno ostavljanje viška grana na stablima.

Kod krušaka koje rađaju na dvogodišnjim i trogodišnjim rodnim granama, poželjno je, prema tvrdnjama stručnjaka, ostaviti oko 25 rodnih grana i 10 do 15 poluskeletnih, na kojima bi se nalazile rodne grančice. Po tri do pet grana u donjem, srednjem i gornjem dijelu stabla.

Važno je otvoriti krošnju

Četverogodišnje i starije grane trebalo bi izvaditi iz osnove, rezom "na čep". Stablo mora, nakon rezidbe, biti "otvoreno" kako bi u prvom dijelu vegetacije bilo dovoljno svjetlosti za lakše cvjetanje, oplodnju, a time i formiranje plodova.

Ako se nalazi više grana postoji mogućnost da, ako im nije dobar raspored u krošnji, oplodnja bude slabija jer su osim svjetlosti, važni i tretmani sredstvima za prihranu koji će lakše doći do cvjetova, ako je dobar raspored grana i stablo oslobođeno viška grana.

Posao bolje oplodnje kod krušaka je olakšan, što se tiče prihrane, kada su stajnjak i mineralna gnojiva razbacani oko voćaka u jesen i rano proljeće.  

Bolje je ostaviti optimalan broj grana

U slučaju da se želi kvantiteta, odnosno količina, voćari najčešće ostavljaju nešto više rodnih grana na stablima jer im je važnije da imaju veći prinos po stablu, nego kvalitetu. Ovo se događa u slučaju da od krušaka prave rakiju ili je prodaju drugima kao industriju, također za pečenje rakije.

Ako žele kvantitetu i kvalitetu, onda se ostavlja optimalan broj grana s tim da je potrebno obaviti i ljetnu rezidbu kako bi bila olakšana zaštita od bolesti i štetnika. U slučaju da se ne obavi ljetna rezidba, teža je zaštita jer se mora napraviti više tretmana fungicidima i insekticidima, zbog "gustiša" koji se stvara jakom rezidbom za ostavljanje spomenutih 25 rodnih grana.

Rezovi su, u tom slučaju, naročito na starijim stablima, jaki pa se do ljeta formira veći broj vodopija koje stvaraju veću vlagu u krošnji. Nažalost, mali broj voćara radi ljetnu rezidbu krušaka.

Ishrana umanjuje efekte loše rezidbe

Slično je i kod šljiva gdje mnogi voćari žele samo rod, odnosno, malo rezova na stablima. Ako urod izostane, zbog mraza ili viška padalina, a voćke su ishranjene stajnjakom i NPK gnojivima, u slučaju izostanka ljetne rezidbe, dolazi do jakog porasta vodopija i rodnih grančica, kao i debljanja postojećih skeletnih grana.

Šljiva, inače, ima tendenciju jakog rasta zbog crvenolisne šljive, kao podloge, i svako jače rezanje u zimskoj rezidbi i izostanak ljetne rezidbe, dovode do stvaranja velikog broja isprepletenih grana u krošnji zbog čega rezači, ako gazda ne želi oslobađanje krošnje od viška grana i njenu osvijetljenost, imaju vrlo težak zadatak odraditi rezidbu na kvalitetan način.

Takva situacija dovodi do toga da jedino dobra ishrana vodotopivim gnojivima neposredno prije cvjetanja, tijekom cvjetanja, kao i u procvjetavanju, može koliko-toliko anulirati loše efekte slabije rezidbe. Međutim, to je efekt koji traje jednu godinu jer će opet doći do jakog rasta mladica i još veće isprepletenosti grana u krošnji. Kod šljiva se u vrhu krošnje stvara "kišobran" koji zaklanja, odnosno stvara sjenu donjem dijelu krošnje što dovodi do sušenja donjih rodnih grana, a na kraju i sušenja stabala.