Voćkama uz mraz zbog blage zime prijeti i veći napad štetnika - što činiti?

Zbog sve ranijeg kretanja vegetacije, voćari moraju biti vrlo agilni i prilagodljivi po pitanju vrsta, sortimenta, tehnologije proizvodnje, istaknuo je za Osječku televiziju predstojnik Odjela za voćarstvo Poljoprivrednog Instituta Osijek, Dominik Vuković. 

Primjerice, kaže, kod marelice je ove godine, u odnosu na desetogodišnji prosjek, cvatnja počela tri tjedna ranije. Prije 15-ak godina, početak cvatnje bi bio početkom travnja, a sad smo ju imali u prvoj dekadi ožujka.

"To svakako može biti veći rizik za stradavanje od mrazeva", ističe navodeći da je marelica završila sa cvatnjom dok se sad otvaraju kruške, šljive, a nakon toga višnje i trešnje. 

Kako provjeriti ima li štete od mraza? 

Upravo su voćke kod kojih su formirani plodovi najosjetljivije na mraz, a jesu li pretrpjele štetu može se vidjeti po tome da plodići počinju smeđiti, oksidirati.

Vuković je napomenuo i da bi voćnjake trebalo podizati na elitnim položajima. Tu prije svega misli na brežuljkaste terene, odnosno na nešto višim nadmorskim visinama jer na taj način mogu prevenirati štete od izmrzavanja koje su prošlih godina imale značajnu ulogu u smanjenju priroda. 

Kada je u pitanju promjena sortimenta, navodi da kod jezgričavih vrsta krušaka i jabuke ne očekuje značajne promjene jer je isto ustaljeno više kod koštičavih kao što su breskve, nektarine, trešnje.

"Kod njih je dosta dinamična situacija, izlazi sve više novih sorti i naši se proizvođači teško snalaze u šumi sorata, no tu im mi u Institutu možemo pomoći savjetom", kaže.

Otkriva i da je rezidba koju inače treba obaviti do cvatnje u njihovim voćnjacima u punom jeku i vjerojatno će završiti iza Uskrsa. "Kasne" upravo zbog ove godine posebno ranog početka vegetacije. 

Štetnika sve više, zaštite sve manje 

Uz mogućnosti stradavanja od mraza, voćari ove godine mogu očekivati i veći napad štetnika zbog blage zime."Redovno obilazite voćnjake i tretirajte preventivno ako primijetite neke simptome. Zaštitu možete raditi i nakon pojave simptoma", savjetuje.

Ističe i da je sve teža situacija jer voćari imaju sve manje alata odnosno zaštitnih sredstava za štetnike, a zbog blage zime imamo napad nekih za koje nismo ni znali da postoje i koji stižu iz toplijih krajeva. Na tržištu se nalazi velika paleta biopesticida, na organskoj bazi, koji mogu pomoći ojačati biljku, prevenirati bolesti, ali, napominje, to poskupljuje troškove i djelotvornost je manja od sintetskih pesticida.

"Broj tretiranja nasada se povećava, što nažalost nije dobro, ali u ovakvim teškim okolnostima proizvođači koji žive od toga moraju zaštititi svoje nasade", naglašava Vuković.  

Više pogledajte u videu: