Sve zaštite su dobrodošle i nisu u suprotnosti, nego se radi o poželjnom kobrendiranju, odnosno interesnoj sinergiji. Jedan brend bi podržavao drugi, a očekivana krovna zaštita je poveznica za cijelo područje, što bi bio pun pogodak, pojašnjava Ivica Ljubenkov.
"Dalmacija proizvede oko 70% ulja u Hrvatskoj, vrhunske kakvoće, koje je zavrijedilo brendiranje. Stoga proizvođači priželjkuju da se privede kraju proces zaštite izvornosti za "Dalmatinsko maslinovo ulje" koji traje već osam godina. To bi, naravno, podrazumijevalo dodanu vrijednost proizvoda i primjereni plasman na tržištu", ističe znanstvenik Ivica Ljubenkov, predsjednik "Zajednice udruga uljara i maslinara Hrvatske", koja je pokrenula taj proces.
Kako dodaje, javnosti je poznato da je zahtjev predan još 2011. godine, no zbog prigovora jedne domaće tvrtke predmet je stigao do Suda i još nije riješen. "Zbog toga smo ostali bez te zaštite sve do danas, iako se zna da gdje se i kako proizvode naša ulja", nastavlja Ljubenkov, pojašnjavajući važnost takvog proizvodnog procesa.
"Dalmatinska obiteljska gospodarstva proizvode od polja do stola, odnosno od uzgoja, berbe, prerade, pakiranja, prijevoza do trženja. Sve se to dakle radi na jednom području. Stoga je razvidno da takva ulja nisu trgovinska kombinacija, nego vrijedan domaći proizvod", naglašava.
Osim profesionalnog pristupa u polju, dalmatinski maslinari i uljari dobro su organizirani, članovi su lokalnih udruga, a one su udružene u svehrvatsku Zajednicu koja ih predstavlja, baveći se mnogim aktivnosti pa tako i praćenjem situacije oko spornog brendiranja. U međuvremenu su neke lokalne zajednice zaštitile svoje sorte, o čemu Ljubenkov ima pozitivno mišljenje.
"Dobro je da su se dogodile zaštite izvornosti na određenim lokalnim područjima, kao što su: Šoltansko maslinovo ulje (sorte Levantinka/ Šoltanka i Oblica), Korčulansko maslinovo ulje (sorte Lastovka i Drobnica), a Bračko maslinovo ulje je u postupku zaštite za sortu Oblica. Sve zaštite su dobrodošle i nisu u suprotnosti, nego se radi o poželjnom kobrendiranju, odnosno interesnoj sinergiji. Jedan brend bi podržavao drugi, a ova očekivana krovna zaštita je poveznica za cijelo područje, što bi bio pun pogodak", pojašnjava Ljubenkov.
I kvaliteta maslinovih ulja je sve je bolja. Tomu svjedoče i ovogodišnji parametri, prvenstveno onih maslinovih ulja koja spadaju u kategoriju ekstra djevičanska.
"S obzirom na veliku količinu prerađenih plodova, već je ocijenjen određeni broj uzoraka. No, branje bi se moglo dodatno produljiti i to ne samo zbog količine nego i učestalih kiša koje su obilježile vrijeme u studenom. Inače, dosadašnje analize pokazuju višu iskorištenost. Također, imamo pokazatelje dobrog postotka slobodnih masnih kiselina oko 0,2% , ili 0,3%, a znamo da je za kategoriju ekstra djevičansko ulje, dopušten postotak do 0,8%", tvrdi ovaj znanstvenik, nastavljajući pojašnjavati poveznicu između kemijske analize i senzoričkog ocjenjivanja ulja.
"Valja naglasiti da i senzorika može utjecati na određivanje kategorije. Primjerice, neko ulje koje ima dobre kemijske parametre za ekstra kategoriju, može biti izbačeno iz nje i svrstano u kategoriju djevičanskog, zbog mane koju su pronašli panelisti. Dakle, iako nije lako proizvesti kvalitetu, jer ona ovisi o puno faktora, dalmatinski maslinari zaista napreduju iz godine u godinu. Ponekad se zaista radi o maloj razlici između konvencionalne i ekološke proizvodnje", tvrdi on.
Slično misle i maslinari na terenu govoreći o potrebi propisnog vrednovanja domaćeg proizvoda, čije trženje obaraju niske cijene uvozne ponude u trgovačkim lancima. "Ne ulazim u posao inspekcije, ali meni je upitna kvaliteta uvoznih ulja koja se nude u trgovinama, po cijeni od 30 kuna za litru. To ne može biti ekstra djevičanska kategorija, poput onih iz naše proizvodnje. Minimalna cijena naših ulja je 80 kuna pa čak i više, ali imamo problem, jer se kupci znaju cjenkati zbog jeftinije ponude. Zato se i mi trebamo okrenuti brendiranju poput Istrana", smatra.
"Prema broju stabala neki od nas nemaju puno maslina, ali zajedno smo jači. Ja sam, primjerice, od 600 kg ploda dobio oko 50, 60 litara ulja. Prodajem ga po 70 kuna, iako zavređuje višu cijenu, sudeći po pokazateljima", kaže Ante Betin, maslinar iz Žrnovnice. Upravo te analize prati Milan Amižić, predsjednik Udruge maslinara "Oblica" iz Žrnovnice, i potvrđuju kontinuitet kvalitete.
"Među ostalim parametrima, koje godinama analizira Nastavni Zavod za javno zdravstvo izdvojio bih postotke slobodnih masnih kiselina koji se kreću od 0,2%, O,7% itd., što dovoljno govori samo za sebe", kaže Amižić.
Vrijedne maslinare savjetuje i poznati znanstvenik Frane Stirkić sa Sveučilišta u Splitu, direktno primjenjujući svoje znanje na terenu, ujedno svjedočeći ovogodišnjoj iznadprosječnoj godini.
"Ove godine bi se u cijeloj Hrvatskoj moglo dobiti oko 40.000 tona ploda, a uvjeren sam da će se berba produljiti do kraja godine. Dobro je i zdravstveno stanje, s obzirom da su dalmatinski maslinari primjenivali zaštitu protiv maslinine muhe, moljca i svrdlaša. Za ljetnih vrućina na vrijeme su spriječili napade muhe, a uspješno su suzbili i nalet 3. generacije sredinom rujna i početkom listopada, pa takva proizvodnja zasigurno jamči i dobar finalni proizvod", zaključuje znanstvenik Stirkić.
Povezana biljna vrsta
Fotoprilog
Tagovi
Autorica