Pretraga tekstova
Obavijest Savjetodavne službe za voćare.
Ranije sorte šljiva nalaze se na kraju cvatnje, dok kod srednjih i kasnijih sorata cvatnja još traje. U ovim fazama razvoja ove voćne vrste, potrebno je, u slučaju veće pojave, suzbijati žutu i crnu šljivinu osicu (Hoplacampa minuta, H.flava). U intenzivnim nasadima postavljene su bijele ploče. Kritičnim brojem smatra se ulov 30 osica po ploči.
U nasadima šljiva kod sorata koje su na kraju cvatnje tj. u fazi opadanja latica, ukoliko je utvrđen kritičan broj ovih štetnika, može se provesti tretiranje nekim od insekticida navedenih u tablici 1.
Insekticidi iz skupine piretroida u integriranoj proizvodnji šljive smiju se koristiti samo jednom tijekom vegetacije
Nakon završetka cvatnje, a prije pojave oborina može se provesti i zaštita protiv bolesti lista nekim od slijedećih fungicida :
Aktivna tvar | Naziv preparata | Dozvola po kulturama/ štetnik | Koncentracija/doza |
Deltametrin | DECIS 2,5 EC | crna osa šljivarica, žuta osa šljivarica | 0,3-0,7 l/ha |
Dimetoat | CALINOGOR PERFEKTHION ROGOR 40 CHROMOGOR | voćne osice (Hoplocampa spp.) | 0,075-0,1 % |
Tretiranje obavite nakon cvatnje i nakon leta pčela ili najmanje dva sata prije leta pčela .
Nakon završetka cvatnje, a prije pojave oborina može se provesti i zaštita protiv bolesti lista nekim od slijedećih fungicida: DITHANE M-45, MANKOZEB, PINOZEB M-45 ili CADILLAC 80 WP.
Preporučena sredstva za zaštitu bilja primijenite sukladno uputi proizvođača i dozvolama prema Fitosanitarnom informacijskom sustavu. Ambalažu zbrinite na propisani način te vodite evidencijsku listu o uporabi sredstava. a prema Pravilniku o uspostavi akcijskog okvira za postizanje održive uporabe pesticida i Zakonu o održivoj uporabi pesticida.
Jadranka Berić dipl .ing. zaštite bilja
E-mail: Jadranka.Beric@savjetodavna.hr
Tagovi
Šljive Fungicidi Pčele Oborine Savjeti Savjetodavna služba Preporuke Chromogor Jadranka Berić Pinozeb M-45 Perfekthion Šljivine osice Hoplacampa minuta H. flava Bijele ploče Opadanje latica
Autorica
Više [+]
Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje