Zašto u rujnu cvatu višnje, ali i druge voćke? Što možemo napraviti?

Sve je više slučajeva koje nam prijavljuju čitatelji da su procvale višnje i lijeska. Ovoj pojavi svjedoče i objave na društvenim mrežama.

Prema narodnom vjerovanju, ova pojava najavljuje jaku i dugu zimu. Uzroka je puno, a pogađa razne voćne vrste, najviše pripadnika porodice ruža (Rosaceae), kojoj uz višnje pripadaju i  jabuke, kruške, dunje, marelice, šljive i dr. 

Iscrpljuje voćku

Ovo je razdoblje opadanja listova i smirivanja procesa koji se odvijaju unutar stabla, odnosno grma. Međutim, pojedinih godina moguća je pojava cvatnje, čak i formiranje mladih plodova, što iscrpljuje voćku i ona nepripremljena ulazi u zimu, sklonija je smrzavanju, pojavi bolesti i napadu štetnika.

Uočeno je da ne nastaje tijekom jeseni koja je oblačna i ne nastupa poslije faze u kojoj voćke ulaze u mirovanje. Ovo može biti i sortna karakteristika, jer su neke sorte sklonije ovoj pojavi.

Problem je što stablo tako ulazi u alternativnu rodnost, a to treba izbjeći.

Kompleksni uzroci

Nastanku doprinose razni faktori koji mogu djelovati pojedinačno ili samostalno. Može se reći da vanjski faktori doprinose poremećaju koji se uočava kroz pojavu cvjetova. Najčešći razlog je promjena temperature i vlažnosti. Kada nakon suhog vremena tijekom kolovoza dođe do nagle promjene vlažnosti, padalina, ali se i dalje zadrži toplo vrijeme, možemo očekivati pojavu cvjetova. Isto je i u slučaju naglog zahlađenja, a nakon toga bude duže razdoblje toplog vremena.

Intenzitet direktne insolacije može biti okidač, ali i izloženost stabala raznim zagađivačima i promjeni sastava zraka koji cirkulira. U nekim slučajevima do cvatnje dolazi poslije nevremena koje nanosi mehaničko oštećenje, ali i zbog napada štetnika, posebno insekata, ili zbog pogrešne primjene gnojiva za prihranu.

Što možete napraviti?

Cvatnja u ovom razdoblju nanosi veliku štetu stablima i grmovima i potrebno ju je izbjeći ili sanirati nastalu štetu kako stablo ne bi ušlo u alternativnu rodnost, smrzlo se ili zbog smanjenog imuniteta napadnuto od štetnika, stradalo zbog infekcija.

Kada izgubimo cvjetne pupoljke, izgubili smo urod. Da bi to spriječili, u drugoj polovici vegetacije mijenja se sastav gnojiva kojim obavljamo prihranu, smanjuje se sadržaj dušika i povećava kalija, fosfora i drugih nutrijenata koji će osigurati bolje sazrijevanje plodova, ali i mladica, zacijeljivanje rana od opalih listova i ubranih plodova, nakupljanje više suhe tvari u stablu, što osigurava pripremu za niske temperature koje slijede. Provodi se kontrola štetnika i bolesti.

U jesenskoj gnojidbi voćnjaka nije potreban dušik?

Kada je procvjetalo najviše do jedan posto cvjetova to ne uzrokuje veliku štetu, ali sve preko tog obujma je pod znakom pitanja. Treba znati da što je jesen toplija, cvatnja je intenzivnija.

U slučaju da je veća količina listova na stablu, potrebo je ukloniti zelenu masu, a stablo tretirati bakrom koji usporava procese. Vršne dijelove koji nose cvjetove je potrebno odrezati. U proljeće prije kretanja vegetacije potrebno je obaviti rezidbu i ukloniti nerodne grane kako bi se uspostavila ravnoteža između rodnosti i rasta.